Kako su se u pet mjeseci agresije na Ukrajinu mijenjali ruski ratni ciljevi
"Pomoći ćemo ukrajinskom narodu da se oslobodi apsolutno anti-narodnog i antihistorijskog režima", rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov na sastanku Arapske lige u Kairu 24. jula.
"Mi saosjećamo s ukrajinskim narodom, koji zaslužuje mnogo bolji život", dodao je Lavrov.
Međutim, manje od tri mjeseca ranije, rekao je nešto sasvim drugo, da je cilj Moskve da zaštiti ljude u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini. Tada je tvrdio da Kremlj ne traži promjenu vlasti u Kijevu.
DW je sastavio rezime o tome kako su se izjave o ratnim ciljevima Moskve u Ukrajini, koje su dali ruski predsjednik Vladimir Putin, Lavrov i drugi ruski predstavnici, promijenili u proteklih pet mjeseci.
Juli: "Geografski ciljevi" prošireni
Lavrov je 20. jula rekao ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti da Moskva nastavlja da slijedi svoj cilj "denacifikacije, demilitarizacije u smislu da nema prijetni našoj bezbijednosti ili vojnih prijetnji sa teritorije Ukrajine"
Ovaj put je, međutim, dodao: "Sada je geografija drugačija; daleko od toga da su to samo DPR i LNR (samoproglašene Donjecke i Luganske Narodne Republike), već su to oblasti Herson i Zaporožja i niz drugih teritorija".
Lavrov nije isključio proširenje "geografskih ciljeva" Rusije u ratu protiv Ukrajine izvan tzv. Narodnih republika, dodajući da nema smisla pregovarati s Ukrajinom "u trenutnoj situaciji".
Ovi komentari izazvali su veoma oštre reakcije u ukrajinskim medijima, koji su spekulisali da bi Rusija mogla "pripremati teren za aneksiju južne Ukrajine".
Maj: "Cilj nije promjena režima"
Samo tri mjeseca prije izjave od 24. jula u Kairu, Lavrov je i dalje tvrdio da Rusija apsolutno ne pokušava srušiti vladu predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu. "Ne tražimo da se preda", rekao je Lavrov italijanskoj televiziji Mediaset 1. maja.
"Zahtijevamo da izda naređenje za oslobađanje svih civila i da prestane sa otporom. Naš cilj ne uključuje promjenu režima u Ukrajini. Ovo je specijalitet SAD-a. Oni to rade širom svijeta", rekao je.
U istom intervjuu, koji je bio prvi koji je dao evropskim TV novinarima od početka rata, rekao je da je istinski cilj Rusije "osigurati sigurnost ljudi na istoku Ukrajine, kako ne bi bili ugroženi militarizacijom i nacifikacijom i da nikakve prijetnje protiv Ruske Federacije ne dolaze sa ukrajinske teritorije."
Kasnije, 31. maja, na sastanku sa Hisseinom Ibrahimom Tahom, generalnim sekretarom Organizacije islamske saradnje, Lavrov je izrazio stav da "zapadne kolege" iskorištavaju situaciju u Ukrajini kako bi spriječile "nastanak multipolarnog svijeta".
Mart i april: ukrajinska neutralnost
Neposredno nakon početka rata, navodna prijetnja Rusiji sa Zapada, a posebno NATO-a, bila je glavna tema govora ruskih političara. Stalno su ponavljali da Ukrajina mora biti neutralna, jer je to jedini način da se spriječi ulazak u NATO. Naglasio je to i Putin na sastanku sa predstavnicima ruskih avio-kompanija 5. marta. On je dodao da su, ukoliko dođe do sukoba između Rusije i NATO-a, svi svjesni kakve će biti posljedice.
Nekoliko dana ranije, 1. marta, sedmicu dana nakon početka invazije, ruski ministar odbrane Sergej Šojgu rekao glavna stvar da zaštite Rusku Federaciju od vojne prijetnje koje predstavljaju zapadne zemlje, a koje, kako je istakao, pokušavaju da iskoriste ukrajinski narod u borbi protiv Rusije.
Ali krajem marta, nakon neuspjeha ruske ofanzive na ukrajinski glavni grad, Kijev, došlo je do značaje promjene u retorici Moskve.
"Denacifikacija i demilitarizacija" su se povukle u drugi plan; podrška Donbasu i rješavanje sukoba putem pregovora je imalo prednost.
Zamjenik načelnika Generalštaba ruskih snaga, general-pukovnik Sergej Rudskoi, 25. marta je izjavio na brifingu da je "glavni cilj (ruske specijalne operacije) pružanje pomoći narodu DNR i LNR, koji su bili podvrgnuti genocidu od strane režima u Kijevu osam godina."
U aprilu su, međutim, ruski zvaničnici ponovo prebacili fokus na konfrontaciju sa NATO-om i SAD-om. Sergej Lavrov je 11. aprila rekao ruskoj državnoj televiziji Rossiya 24:
"Naša specijalna vojna operacija je osmišljena da okonča bezobzirnu ekspanziju i nepromišljeni kurs prema potpunoj dominaciji SAD-a, i drugih zapadnih zemalja pod njima, u međunarodnoj areni", rekao je Sergej Lavrov 11. aprila ruskoj državnoj televiziji Rossiya 24.
Dodao je da je Zapad Ukrajinu pretvorio u "odskočnu dasku za konačno suzbijanje i potčinjavanje Rusije" i naglasio da Rusija nikada neće prihvatiti poziciju podređenu Zapadu.
Dmitrij Medvedev, zamenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije, također je govorio o sprečavanju Ukrajine da postane članica NATO-a.
On je 29. juna za ruske novine Argumenty i Fakty rekao da bi to bilo opasnije za Rusiju od ulaska Švedske i Finske u alijansu.
U istom intervjuu je insistirao da će Krim zauvijek biti deo Rusije. "Svaki pokušaj zadiranja na Krim je objava rata našoj zemlji", upozorio je on.
"A ako to uradi država članica NATO-a, to znači sukob sa čitavim sjevernoatlantskim savezom; Treći svjetski rat. Potpuna katastrofa." Vladimir Putin je isto rekao u martu, na sastanku sa predstavnicima avio-kompanija.
24. februar: "Zaštita naroda Donbasa."
Navodna prijetnja Rusiji od daljeg širenja NATO-a na istok već je bila ključna tema Putinovog televizijskog obraćanja od 24. februara u kojem je najavljena ruska invazija, koju je opisao kao "specijalnu vojnu operaciju".
Rekao je da je "svrha ove operacije da se zaštite ljudi koji se već osam godina suočavaju sa poniženjem i genocidom koje je počinio režim u Kijevu ".
To je, nastavio je, razlog zašto je Rusija "posvećena demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine", obećavajući da će "izvesti pred suđenje one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima, uključujući i građane Ruske Federacije".
Putin je također izjavio: "Nije naš plan da okupiramo ukrajinsku teritoriju. Ne namjeravamo nikome ništa nametati silom."
