Kako Švicarska kontroliše slavinu za cijelu zapadnu Evropu: Savršen recept za sukobe širom kontinenta
Na kamenu, koji je na zidu stare industrijske zgrade, ispisan je sporazum iz 1884. godine između tri švicarska kantona koji su tada regulirali vodostaj Ženevskog jezera. Francuska se ne spominje iako je 40 posto jezera francuski teritorij.
"Francuska iz nekog razloga nije bila dio sporazuma", rekao je Jerome Barras, otključavajući kapiju kako bi pregledao branu kojom je upravljao više od jedne decenije.
Kada je sporazum obnovljen i kada je nova brana izgrađena jedno stoljeće kasnije, Pariz još nije bio zainteresovan. Francuska vlada sada žali zbog toga.
Neupadljiva brana je poznata kao Seujet. Teško se može zaključiti da je riječ o strateškom mjestu za hranjenje i napajanje Francuske vodom. Barras branu naziva slavinom Ženevskog jezera jer njome Švicarska kontroliše tok Rone. Francuska je tek usljed nestašica vode shvatila da ne može kontrolisati tu slavinu.
"S obzirom na to od kada znamo za klimatske promjene i njihove moguće posljedice, to je prilično kasna spoznaja", konstatovao je vanredni profesor za upravljanje vodama na Univerzitetu u Ženevi Christian Brethaut.
Do sada to nije bio veliki problem jer su švicarske vlasti pristajale na francuski zahtjev da povećaju opskrbu vodom. No, Barras, bivši upravitelj brane je izjavio da njegova država nema obavezu da poveća opskrbu vodom.
Kako piše vanjskopolitički portal Politico, to je savršen recept za rastuće tenzije, a na koje je Brisel upozorio da bi širom Evrope mogle izazvati sukobe oko vode.
Kada su prošlog ljeta presušile francuske rijeke, Pariz je uvjerio Bern i kantone da pregovaraju o tome kako upravljati rijekom koja je izvor života. Ipak, Švicarska ne želi dozvoliti Francuskoj bilo kakav utjecaj na to koliko vode propustiti iz Ženevskog jezera. Predsjednik kantonalne vlade u Ženevi Antonio Hodgers je kazao da bi Francuzi trebali vjerovati Švicarcima da rade pravu stvar.
"Ono što mi u Švicarskoj kažemo jeste: Slušajte, recite nam kada je ovo bio problem? Kada Švicarska nije odgovorila kada je to Francuskoj trebalo", kazao je Hodgers za Politico.
No, Francuzi ne vjeruju Švicarcima.
"Veoma smo sretni zbog toga što imamo vodu vrlo dobrog kvaliteta. No, istovremeno smo veoma ranjivi", ukazala je Anne Grosperrin koja je odgovorna za vodosnabdijevanje 1,5 miliona ljudi u i oko Lyona.
Putovanje niz Ronu pokazuje koliko života ovisi o njoj.
Od švicarskih Alpa do Ženevskog jezera
Nevolje počinju u švicarskim Alpama, gdje Rona izvire iz drevnog glečera i protiče niz planinske doline u Ženevsko jezero. Švicarska je zahvaljujući alpskim glečerima rezervoar vode na zapadu Evrope, kontrolirajući šest posto od ukupne količine slatke vode u Evropi. No, alpski led se topi alarmantnom brzinom.
Švicarski glečeri su u posljednje dvije godine izgubili 10 posto svoje zapremine. Glaciolog Daniel Farinotti sa prestižnog ciriškog univerziteta ETH je napomenuo da to znači i manje vode. On očekuje da će se do kraja ovog stoljeća izgubiti 60 do 80 posto švicarskih glečera. Prema studiji ETH, izgledno je da će glečer rijeke Rone u potpunosti nestati.
No, to ne znači da će Rona u potpunosti nestati jer će se kiša i snijeg nastaviti slivati niz planine, ali će padavina biti manje, posebno u toplijim mjesecima kada je voda najpotrebnija. Potražnja za vodom je intenzivna jer se spomenutom rijekom snabdijeva 2,5 miliona ljudi.
Osim što se koristi za piće, koristi se za hlađenje nuklearnih reaktora. Za napomenuti je da Francuska četvrtinu električne energije proizvodi u nuklearnim elektranama. Nadalje, ova voda se u Francuskoj koristi za poljoprivredu na zemljištu veličine Belgije. Shodno prethodno navedenom je jasno zašto stoji konstatacija Thomasa San Marcoa iz kompanije za upravljanje Ronom u Francuskoj da je ova rijeka od suštinskog značaja za cijelu Evropu.
Međutim, rijeke je sve manje, barem ljeti. Naime, prema studiji koju su provele vlasti francuske regije Auvergne-Rhone-Alpes, ljetni protok ove rijeke je u posljednjih 60 godina smanjen za sedam do 13 posto. Do 2055. bi se mogao smanjiti za još 20 posto.
Ipak je mali broj švicarskih zvaničnika i političara koji vide razlog za hitnu reakciju. Pojedini čak tvrde da će talas vode otopljene iz glečera imati pozitivne posljedice u narednim decenijama. Kao jednu od tih posljedica ističu razvoj hidroenergije kao ekološki prihvatljivog oblika energije. Među onima koji su takvog mišljenja je parlamentarac Benjamin Roduit iz stranke desnog centra, predstavljajući kanton Valais koji je jedan od tri kantona koji upravljaju Ženevskim jezerom.
"Što se tiče nestašice vode, mogu vam reći da to trenutno nije prioritet. Naprotiv, poteškoća je u tome da ne potrošite ovu dodatnu vodu", mišljenja je Roduit.
No, tako ne misle u Francuskoj, gdje su usljed suše izbili fizički sukobi oko izgradnje rezervoara za poljoprivrednike.
"Tenzije već postoje i zbog toga Pariz želi imati pravo glasa o budućnosti Rone", poručila je Grosperrin.
Od Ženeve do francuske nuklearne elektrane, od Francuske do ostatka Evrope
S druge strane, predsjednik kantonalne vlade u Ženevi Antonio Hodgers je ukazao da je crvena linija dopuštanje Francuskoj da utječe na to koliko vode protiče iz Ženevskog jezera. Nuklearna elektrana na području Bugeya je jedan od osnovnih razloga zašto Francuski traži veći protok vode. Voda je jednostavno potrebna za hlađenje reaktora u ovom energetskom postrojenju.
Upravo je korištenje vode za hlađenje ovih reaktora jedan od razloga zašto se pogoršao kvalitet vode u Francuskoj. Naime, to se desilo zbog toga što se iz elektrane ispušta topla voda. Svjestan spomenutih i drugih problema s vodom, francuski predsjednik Emmanuel Macron ima plan da potrošnju vode u ovoj zemlji do 2030. smanji za 10 posto.
Francuska nije jedina s kojom Švicarska ima problem po pitanju vodosnabdijevanja. Švicarska se u posljednjih nekoliko godina spori s Italijom oko vode u jezeru Lago Maggiore koje se nalazi na njihovoj granici. Italijanske regije su 2022., pogođene sušom, zatražile da Švicarska poveća vodoopskrbu. Italija dugoročno želi više vode od Švicarske koja tvrdi da bi to povećalo rizik od poplava, piše Politico.
