Kanadski grad Hamilton se uključio u kampanju Međunarodni dan bijelih traka

"Želja nam je da građani Hamiltona i Kanade budu svjesni u kojim razmjerama se dogodio zločin u Prijedoru i na cijeloj teritoriji BiH. Uspjeli smo skrenuti pažnju javnosti na diskriminaciju žrtava u Prijedoru. Naša poruka o činjenicama, o zločinima i kontinuiranoj dehumanizaciji nesrpskog stanovništva u Prijedoru obišla je Kanadu. Kanada je jedna od rijetkih država čija vlada je podržala Međunarodni dan bijelih traka. Danas se Međunarodni dan bijelih traka obilježava širom Kanade. Centralna komemoracija, na kojoj je više stotina ljudi, žena, djece i preživjelih žrtava genocida učestvovalo u širenju poruke Međunarodnog dana bijelih traka, održana je u Torontu", saopćili su iz Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Dan bijelih traka je simbol borbe za istinu i pravdu, za ljudska prava i slobode žrtava i svih poniženih, za dostojanstvenu kulturu pamćenja, ne zbog osvete već zbog bolje budućnosti u kojoj će istina i pravda biti put zajedničkog života. Dan bijelih traka je aktivno suprostavljanje diskriminaciji, ponižavanju, dehumanizaciji žrtava i njihovih organizacija, misija borbe za dostojanstvo, slobode i prava žrtava, borba protiv poricanja genocida u Prijedoru i BiH. Dan bijelih traka je i u funkciji prevencije da se to nikome i nikada više ne ponovi.

"Od političkih, akademskih i pravnih pojedinačnih i kolektivnih subjekata u svijetu tražimo da učine hitne dodatne napore da se bezuslovno ispoštuje pravedna borba prijedorskih žrtava i svjedoka agresije i genocida za sjećanje na istinu i pravdu bez kojih nema pomirenja i sretnije zajedničke budućnosti svih građana Prijedora i BiH", naglasio je Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada.

Iz Instituta podsjećaju da su genocid i drugi oblici zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava na području općine Prijedor trajali kontinuirano u periodu 1992 – 1995, kada je ubijeno 102 djece, 256 žena (ukupno 3.173 civila), 31.000 ljudi je zatočena u koncentracionim logorima smrti, a 53.000 osoba su žrtve progona i deportacije. U samo tri mjeseca je istrijebljeno 94 posto Bošnjaka i Hrvata. U Prijedoru je izvršen genocid, kulturocid, ekocid, etnocid, urbicid, elitocid, masovno, namjerno, organizovano ubijanje, protjerivanje i silovanje Bošnjaka, a zatim i Hrvata.

"Institucionalno uvođenje bijelih traka za nesrpski živalj značilo je, ništa manje nego dozvolu za slobodan lov na dojučerašnje komšije i prijatelje. Tako je te ljude svako od tih fašista mogao hapsiti, proganjati, pljačkati, ubijati i razna zvjerstva činiti jer su bili van zakona. Tako su ubistva Bošnjaka i Hrvata vršena svuda. Tijela ubijenih, prema svjedočenjima, ležala su danima posvuda, a onda su ih zarobljeni logoraši skupljali na kamione koji su ih odvozili u nepoznatom pravcu. Na isti način kako su taj ojađeni nesrpski živalj stavili van zakona, tako su i njihova vjerska, kulturna i ekonomska dobra takođe bila van zakona te shodno tome stavljena na raspolaganje rušilačkim strastima kako pojedinaca, tako i institucijama i organima paradržavnih vlasti Prijedora i paradržavne tvorevine Republike Srpske", navode iz Instituta.

Dodaju da se danas kontinuitet te zločinačke ideje ogleda u masovnom kršenju osnovnih ljudskih prava i sloboda prognanika i povratnika, preživjelih žrtava i svjedoka genocida. Dvadeset i pet godina kasnije, u Prijedoru se i dalje negira genocid. Bez suočavanja sa tom strašnom istinom, njegovog priznanja i prihvatanja, Prijedor će i dalje biti bez bolje zajedničke budućnosti.