Tajni adut Pekinga
79

Kina otkrila "beskonačan izvor energije" ispod svojih nogu: Imaju dovoljno torija da napaja zemlju 60.000 godina

Piše: B. H.
Torij mnogi naučnici smatraju ključnim za budućnost čiste i održive nuklearne energije (Foto: EPA-EFE)
Torij mnogi naučnici smatraju ključnim za budućnost čiste i održive nuklearne energije (Foto: EPA-EFE)
Nacionalno istraživanje u Kini je pokazalo da ta zaemlja ima dovoljno torija da zadovolji svoje energetske potrebe gotovo zauvijek.

Ovaj jedan radioaktivni metal sam po sebi mogao bi revolucionirati globalnu proizvodnju energije, okončavajući svjetsku ovisnost o fosilnim gorivima, rekao je jedan stručnjak.

Prema deklasificiranom izvještaju koji detaljno opisuje istraživanje završeno 2020. godine, kineske rezerve torija, već poznate kao najveće na svijetu, zapravo bi mogle daleko premašiti prethodne procjene.

Samo pet godina rudarskog otpada s jednog nalazišta željezne rude u Unutrašnjoj Mongoliji sadrži dovoljno torija da zadovolji energetske potrebe američkih domaćinstava za više od 1.000 godina, navodi se u izvještaju objavljenom u kineskom časopisu Geological Review u januaru.

Ako bi se u potpunosti iskoristio, rudarski kompleks Bayan Obo mogao bi dati milion tona torija – dovoljno da Kina ima gorivo za 60.000 godina, prema procjenama nekih naučnika.

"Više od jednog stoljeća, države su vodile ratove zbog fosilnih goriva. Ispostavilo se da beskonačan izvor energije leži upravo ispod naših nogu", rekao je jedan geolog iz Pekinga za South China Morning Post koji je zatražio anonimnost jer je za raspravu o mineralnim nalazištima potrebna autorizacija.

Torij je radioaktivni metal koji pripada grupi aktinoida i nalazi se u Zemljinoj kori u znatnim količinama. Ovaj element (sa hemijskim simbolom Th i atomskim brojem 90) je znatno rasprostranjeniji od uranija i može se pronaći u mineralima poput monazita i torita.

Njegova glavna prednost u odnosu na konvencionalna nuklearna goriva je stabilnost i veća sigurnost u primjeni. Za razliku od uranija-235, torij-232 nije direktno fisibilan, ali se može pretvoriti u fisibilni uranij-233 kroz proces nuklearne transmutacije, čime postaje korisno gorivo za reaktore.

Torij se može koristiti u nuklearnim reaktorima četvrte generacije, posebno u tečno-solnim reaktorima (LFTR – Liquid Fluoride Thorium Reactor), gdje se rastvara u rastopljenim fluoridnim solima, omogućavajući sigurniji i efikasniji proces fisije.

Ovakvi reaktori nude niz prednosti u odnosu na tradicionalne nuklearne elektrane – proizvode manje radioaktivnog otpada, ne mogu doživjeti nuklearno topljenje i znatno su sigurniji jer ne koriste visoko obogaćeni uranij ili plutonij, čime se smanjuje i rizik od nuklearnog oružja.

Budući da torij postoji u velikim količinama širom svijeta i može osigurati energiju na duži period, mnogi naučnici ga smatraju ključnim za budućnost čiste i održive nuklearne energije.