Očekuje se da će projekat u regiji Medog na Tibetu po snazi prestići branu Tri klisure na rijeci Yangtze u centralnoj Kini, a moći će proizvesti 300 milijardi kilovata električne energije svake godine.
Prošlog oktobra, lokalna vlada Tibeta potpisala je "sporazum o strateškoj saradnji" sa PowerChinom, javnom građevinskom kompanijom specijalizovanom za hidroelektrične projekte.
Mjesec dana kasnije, šef PowerChine, Yan Zhiyong, djelomično je predstavio projekt Komunističkoj ligi mladih, omladinskom krilu kineske vladajuće stranke.
Oduševljen "najbogatijom regijom na svijetu u pogledu hidroenergetskih resursa", Yan je objasnio da će brana snagu crpiti iz ogromnog pada rijeke na ovom određenom dijelu.
Peking možda opravdava projekt kao ekološki prihvatljivu alternativu fosilnim gorivima, ali rizikuje da izazove snažno protivljenje ekologa na isti način kao brana Tri klisure, izgrađena između 1994. i 2012. godine. Tri klisure stvorile su rezervoar i raselile 1,4 miliona stanovnika uzvodno.
"Izgradnja brane ove veličine vjerovatno je zaista loša ideja iz mnogo razloga", rekao je Brian Eyler, direktor programa za energiju, vodu i održivost u Stimson Center-u, američkom think tank-u.
Osim što je poznato po seizmičkoj aktivnosti, ovo područje sadrži i jedinstvenu biološku raznolikost. Brana će blokirati migraciju ribe, kao i protok sedimenta koji obogaćuje tlo tokom sezonskih poplava nizvodno, rekao je Eyler.
Postoje i ekološki i politički rizici, primijetila je Tempa Gyaltsen Zamlha, stručnjak za ekološku politiku u Institutu za politiku Tibeta, think tank-u povezanom s tibetanskom vladom u emigraciji sa sjedištem u Dharamshali, Indija.
"U tim područjima imamo vrlo bogato tibetansko kulturno nasljeđe, a svaka izgradnja brane prouzrokovala bi ekološko uništenje i potapanje dijelova te regije," rekla je Zamlha, te dodala da će mnogi lokalni stanovnici biti prisiljeni napustiti svoje domove.
Kineska komunistička partija efektivno je u stanju kontrolisati izvor većeg dijela opskrbe vodom Južne Azije, kažu analitičari.
"Vodeni ratovi su ključna komponenta takvog ratovanja jer omogućavaju Kini da iskoristi svoju moć usmjerenu prema Tibetu nad najvažnijim prirodnim resursima", napisala je politolog Brahma Chellaney prošlog mjeseca u Times of India.