U njemu bili novinari
40

Kineski borbeni avion presreo američki: Ne približavajte se više ili snosite svu odgovornost

T. K.
Screenshot: CNN
Screenshot: CNN
Izviđački avion američke mornarice letio je iznad Južnog kineskog mora, 50 kilometara od spornih Paracelskih otoka, koja je jedna od najveći kineskih vojnih baza, kada su dobili poziv upozorenja iz zračne baze Narodne oslobodilačke vojske Kine.

"Američki avionu. Kineski zračni prostor je jako blizu. Ne približavajte se više ili snosite svu odgovornost", poruka je upućena posadi američkog aviona, u kojem je bila i novinarska ekipa CNN-a.

Za nekoliko minuta, kineski borbeni avion, naoružan raketama zrak-zrak već je u blizini i presreće američki avion, približivši se samo 500 metara s lijeve strane.

Kineski borbeni avion PLA J-11, viđen iz izviđačkog aviona P-8A američke mornarice iznad Južnog kineskog mora u petak, CNN
Kineski borbeni avion PLA J-11, viđen iz izviđačkog aviona P-8A američke mornarice iznad Južnog kineskog mora u petak, CNN

Kineski avion bio je tako blizu da je ekipa CNN-a mogla vidjeti kako piloti okreću glave da ih pogledaju i mogla je razaznati crvenu zvijezdu na kacigama i projektile kojima je bio naoružan.

Poručnik Nikki Slaughter, pilot američkog aviona, u tom trenutku pozdravlja kineskog kolegu.

"Ovo je Američka mornarica P-8A... Držim vas s lijevog krila i namjeravam nastaviti prema zapadu. Tražim da učinite isto, prijem", naveo je Slaughter.

Čekao je reakciju, ali nije bilo odgovora od kineskog borbenog aviona, koji je pratio američki avion 15 minuta prije nego što se okrenuo.

Ekipi CNN-a u američkom avionu, to je bio jasan dokaz napetosti koje "kuhaju" u Južnom kineskom moru između SAD-a i Kine.

Zapovjednik ove misije američke mornarice Marc Hines ima drugačiji stav.

"Rekao bih da je još jedan petak poslijepodne u Južnom kineskom moru", rekao je Hines.

Grafika: Natalie Leung, CNN
Grafika: Natalie Leung, CNN

Tokom proteklih nekoliko godina, Južno kinesko more pokazalo se kao glavna potencijalna žarišta u azijskom Pacifiku. Otoci u njemu, poput Paracela i ostalih, predmet su teritorijalnih zahtjeva djelomice Kine, Filipina, Vijetnama, Malezije, Bruneja i Tajvana.

Ne samo da strateški plovni put sadrži goleme resurse ribe, nafte i plina, već oko trećine globalnog brodskog saobraćaja prolazi kroz njega. To je vrijednost oko 3,4 milijarde američkih dolara prema Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS).

Kina tvrdi da ima historijsku jurisdikciju nad gotovo cijelim tim morem, a od 2014. izgradila je sićušne grebene i pješčane sprudove u umjetne otoke snažno ojačane projektilima, pistama i oružanim sistemima, što je izazvalo negodovanje drugih podnositelja zahtjeva.

Paracelski otoci, koje Kina naziva otoci Xisha, nalaze se u sjevernom dijelu Južnog kineskog mora, istočno od Da Nanga u Vijetnamu i južno od kineskog otoka Hainan.

Ime su im dali portugalski kartografi iz 16. stoljeća, a nemaju autohtono stanovništvo o kojem bi mogli govoriti, samo kineske vojne garnizone koji broje 1400 ljudi, prema izvorima CIA-e.