Ne tako davno predsjednik Kiribata kazao je da je za ovaj otok prekasno, a CNN donosi priču Anne Therese Day koja je posjetila Tebunginako, selo u kojem je nekad živjelo više od 200 porodica. Danas su temelji njihovih kuća nekoliko metara ispod tirkizne vode.
"Kad smo bili djeca plivali bismo da vidimo brodove. Vezivali smo ih za stabla kokosa evo baš ovdje", prisjetio se gradonačelnik pokazujući ostatke naselja u kojem je odrastao. Lokalno stanovništvo kaže da je Tebunginako nekada bio glavna luka na otoku, prije nego što je more progutalo njegove obale. Sada njihovi panjevi izranjaju iz vode kao mali grobovi izgubljene civilizacije.
Ekstremna obalna erozija sve je veća na Kiribatima, teritoriji u Južnom Pacifiku koja se sastoji od 33 otoka nanizana duž ekvatora.
Na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama istaknuto je da su upravo Kiribati jedna od šest otoka u Pacifiku kojima prijeti opasnost od nestanka pod morem. U izvještaju se tvrdi da bi zbog erozije obala i kontaminacije vode Kiribati do 2050. mogli postati nenastanjivo mjesto.
"Sada svjedočimo plavljenju cijelih područja koja ranije normalne plime nisu ugrožavale", kaže Andrew Teem, viši savjetnik Kiribata o klimatskim promjenama. "Doživljavamo nešto što se naziva kraljevskim, dakle izuzetno velikim plimama. Takvo nešto nije postojalo kad sam ja bio dječak".
Veliki broj stanovnika je odselio sa Kiribata, a mnogi su se skrasili u glavnom gradu Južnoj Taravi. Na tamošnjoj malenoj površini danas živi polovina populacije Kiribata, što taj grad čini jednim od najgušće naseljenih prostora na svijetu. Do 2030. ovdje bi se broj stanovnika mogao udvostručiti, što donosi probleme pri opskrbi čistom vodom.
Razgovori i planovi visokih zvaničnika za Kiribate dolaze prekasno. Oni ističu da im klimatske promjene već prave ogromne probleme.
Tamošnja vlada pokrenula je razne inicijative u protekloj deceniji, od programa zapošljavanja imigranata u Australiji i Novom Zelandu do istraživanja vještačkih plutajućih otoka. Ove godine su finalizirali i kupovinu zemljišta na Fidžiju za koji se nadaju da će ga ubuduće koristiti.
Međutim, ljudi s Kiribata nisu voljni da tek tako napuste svoje domove.
Osim lokalnih napora, pokušavaju osvijestiti ljude na globalnom nivou na uzrok problema - emisiju ugljendioksida.
"Mi smo jednostavni ljudi sa jednostavnim potrebama i ne želimo se suočavati s nečim što nismo skrivili. Da smo sami odgovorni za svoju sudbinu, bila bi to drugačija priča", kazao je Team.
"Ova mjesta su važna našem narodu i zbog religije i zato što je to posljednje mjesto na kojem su živjeli svi zajedno. Veoma se bojimo i potrebna nam je pomoć. Vjerujemo svojoj vladi i njihovom jakom glasu, ali i dalje čekamo da ostatak svijeta da odgovor", ističe gradonačelnik i sa sjetom u očima ponavlja dok gleda u okean: "Ovdje smo se kupali kao djeca... I vezivali čamce za stabla kokosa..."
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
