To je bio treći najveći gubitak leda za Grenland u jednom danu od 1950. godine. Druga dva rekorda dogodila su se 2012. i 2019. godine.
Brzo topljenje uslijedilo je nakon što je topli vazduh zarobljen iznad arktičkog ostrva uslijed promjena obrazaca atmosferske cirkulacije, rekli su naučnici, ističući da bi moglo biti izgubljeno još više leda.
Samo u srijedu, 28. jula, otopilo su se oko 22 gigatone leda - od čega 12 gigatona otiče u okean i 10 gigatona koje apsorbuje snježna masa gdje se može ponovo smrznuti, rekao je Xavier Fettweis, naučnik za polarnu klimu sa Univerziteta u Liegeu u Belgiji.
Grupa "Polar portal", koja okuplja danske istraživače Arktika, opisala je to kao "masovno otopljavanje". Iako je taj obim ili količina, manji od rekordnih jednodnevnih otapanja leda u 2019. godini, ovonedjeljni događaj pokrio je veće područje, rekla je grupa.
Takvi događaji mogu stvoriti takozvane povratne petlje koje pokreću dalje zagrijavanje i topljenje na Grenlandu, rekao je Marco Tedesco, naučnik za klimu sa Univerziteta Kolumbija.
"Kako se snijeg topi, on izlaže tamniji led ili zemlju ispod njega, koji apsorbuje više sunčeve svjetlosti umejsto da je reflektuje nazad iz atmosfere", rekao je on.
Naučnici procjenjuju da je topljenje grenlandskog ledenog pokrivača - drugog po veličini na Zemlji poslije Antarktika - prouzrokovalo oko 25 posto globalnog porasta nivoa mora zabilježenog u posljednjih nekoliko decenija.
Tedesco i drugi naučnici upozorili su da modeli koji se koriste za projektovanje budućeg gubitka leda ne obuhvataju utjecaj promjenljivih obrazaca cirkulacije atmosfere - što znači da možda potcjenjuju buduće topljenje Grenlanda, koji se nalazi između Arktičkog i Atlantskog okeana.
U međuvremenu, Arktik se zagrijava brže od ostatka planete, zbog faktora koji uključuju nestajanje leda u Arktičkom okeanu.
U srijedu je temperatura vazduha iznad Grenlanda bila "zabrinjavajuća", saopćila je EU, pri čemu je temperatura u mjestu Constable Pynt na istoku ostrva iznosila 23,2 stepena.
