Klimatske promjene za Trumpa su bile "velika obmana", a sada zbog njih želi Grenland i Panamski kanal

Donald Jr rekao je na putovanju na ostrvo prošle sedmice da želi da "ponovo učini Grenland velikim", optužujući Dansku da blokira njenu samoupravnu teritoriju da razvija "velike prirodne resurse koje imaju, bilo da je to ugalj, bilo da je to uranijum, bilo da se radi o drugim rijetkim mineralima, bilo da je to zlato ili dijamanti".

Kako se morski led smanjuje u Arktičkom okeanu, u međuvremenu, novi brodski putevi kroz krajnje sjeverne geografske širine postaju sve održiviji.

Robert O'Brien, Trampov bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je da je Grenland, koji ima američku vojnu bazu od 1941. godine, ključan za suprotstavljanje prijetnji Kine i Rusije, ali je također "veoma važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer kako klima bude toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala."

Dok globalno zagrijavanje uzrokuje da Grenland gubi led, u Panami je to pomoglo da se potakne teška suša koja je zahvatila zemlju od 2023. godine. Zbog velike suše ograničen je i saobraćaj kroz čuvenu brodsku saobraćajnicu.

Prošle godine je brodarstvo koje ulazi u kanal palo za gotovo trećinu zbog ovih ograničenja. Ponovna dominacija SAD-a nad Panamskim kanalom, koji su predali Panami sporazumom 1999. godine, dala bi im, kao na Grenlandu, oportunističku kontrolu nad resursima koji su sve više opterećeni klimatskom krizom.

"Grenland je izgubio ogromne količine leda, što ga čini privlačnijim za eksploataciju rijetkih minerala i bušenje nafte, dok već vidimo sve veći promet kroz Arktički okean jer postaje duže bez leda", rekla je Alice Hill, bivša savjetnica za klimu Baracka Obame koja je i sada član Vijeća za vanjske odnose.

"U Panami klimatske promjene utiču na način na koji kanal funkcioniše i vrši pritisak na SAD da pronađu različite rute ili pokušaju da dobiju prioritet nad Kinom za sam kanal. Klimatske promjene mijenjaju temeljnu računicu o strateškoj važnosti Arktika, kao i Panamskog kanala", dodala je Hill.

"Ironično je da dobijamo predsjednika koji je klimatske promjene slavno nazvao 'obmanom', ali sada izražava interes za preuzimanje područja koja dobijaju veći značaj zbog klimatskih promjena."

Utjecaji pregrijane planete pomažu u preoblikovanju geopolitike na različite načine, budući da suše i oluje uzrokuju migraciju ljudi, izbijaju sukobi oko resursa kao što su voda, a granice se čak precrtavaju između nekih zemalja kako snijeg i led nestaju.

"Klimatske promjene oblikuju geopolitiku čak i ako lideri to ne žele priznati", rekla je Sherri Goodman, autorica i stručnjakinja za polarnu regiju u Wilson centru, piše Guardian.

Ističe da je "Kina svjesna klimatskih prijetnji i to će iskoristiti u pristupu resursima i infrastrukturi."

“Trump, mislim, uviđa ovu žurbu za resursima i klimatske promjene ih čine pristupačnijim. Zanimljivo je vidjeti koliko je bio izolacionist u svom prvom mandatu, a sada djeluje gotovo imperijalistički. Teško je znati gdje će ovo završiti."

Ova borba za resurse i uspon nacionalističkih lidera u nekoliko zemalja, uključujući SAD, podstakli su strah od neke vrste "desničarske ekologije" u kojem bogatije zemlje "gaze" preko onih u ranjivim zemljama kako klimatske katastrofe eskaliraju. J

Franucski ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot upozorio je prošle sedmice: "Ušli smo u eru u kojoj se vraća zakon najjačih."

Lideri Grenlanda, Danske i Paname odbacili su Trumpove pozive na asimilaciju SAD-a. To je osjećaj koji dijele mnogi ljudi koji žive na ovim mjestima, često zanemareni u geopolitičkim prepirkama.

"Naša zemlja je naša - nije na prodaju", rekao je Ole Hjorth, 27-godišnji kontrolor letenja iz Nuuka na Grenlandu. "Tramp govori mnogo stvari koje nisu baš ozbiljne, ali sada je postalo prilično zastrašujuće."