Ključni izbori u 2024. godini: Hoće li doći do promjena u globalnom poretku i dolaska novih lidera

Najveća glasačka godina u historiji je sigurno na pomolu jer se procjenjuje da bi dvije milijarde ljudi širom svijeta moglo izaći na birališta 2024. godine, više nego bilo koje druge godine u historiji.

Portal Klix.ba opisao je one za koje javnost ima posebno interesovanje, među kojima su države regije, balkanske države, Sjedinjene Američke Države (SAD), latinoameričke države, kao i neki parlamentarni izbori, te oni evropski.

Izbori u Evropskoj uniji: Biranje zastupnika Evropskog parlamenta

Na evropskim izborima naredne godine građani zemalja Evropske unije biraju svoje predstavnike za članove Evropskog parlamenta, čiji su izbori zakazani za od 6. do 9. juna 2024. godine.

Evropski parlament je jedina transnacionalna skupština na svijetu, a biraju je građani Evrope svakih pet godina. Poslanici Evropskog parlamenta predstavljaju interese građana EU na evropskom nivou. Trenutno ima 705 poslanika, a u 2024. godini bit će izabrano njih 720.

Zastupnici u Evropskom parlamentu oblikuju i odlučuju o novim zakonima koji utječu na sve aspekte života širom Evropske unije, od ekonomije i borbe protiv siromaštva do klimatskih promjena i sigurnosti. Dakle, zakonodavno je tijelo. Parlament odobrava i budžet EU i ispituje kako se novac troši.

Na svojoj prvoj plenarnoj sjednici na kojoj se sastaju svi poslanici EP, novi Parlament bira predsjednika. Trenutno funkciju predsjednice Evropskog parlamenta obavlja Roberta Metsola. Potom će Parlament izabrati novog predsjednika Evropske komisije, a kasnije će ispitati i odobriti cijeli Koledž komesara.

Sa više od 400 miliona ljudi koji imaju pravo glasa, izbori za Evropski parlament su drugi najveći demokratski izbori u svijetu nakon indijskih.

Predsjednički martovski izbori u Rusiji i Putinova nadmoć

U Rusiji su predsjednički izbori u 2024. godini određeni za 15. mart i trajat će tri dana. Vladimir Putin, trenutni ruski predsjednik, na izbore ide kao nezavisni kandidat, a na vlasti je više od dvije decenije sa širokom bazom podrške.

Inače, on je 2020. godine izmijenio ustav kako bi mu se omogućilo da ostane na vlasti do 2036. godine, zbog čega bi potencijalno mogao vladati duže od Josifa Staljina. Stoga se od potencijalnih protukandidata ne očekuju ozbiljni rezultati i male su šanse da će Putinu iko stati na put u tome da osigura još šest godina vlasti na martovskim izborima.

Broj kandidata za predsjedničku nominaciju na predstojećim izborima u Rusiji dostigao je 29, saopćila je predsjednica Centralne izborne komisije Ella Pamfilova ranije ovog mjeseca, prenio je TASS.

Njegov dugogodišnji neprijatelj Aleksej Navalni služi 19-godišnju kaznu u strogoj kaznenoj koloniji. Drugi potencijalni protukandidat, ukrajinski ratni veteran Igor Girkin, najavio je svoju namjeru da se kandiduje, ali je i on zatvoren, na neodređeno vrijeme. U aprilu 2023. godine Girkin se, zajedno sa nekim ruskim nacionalistima, pridružio Klubu ljutih patriota, proratnoj grupi. Dana 21. jula 2023. godine, Girkina su uhapsile ruske vlasti pod optužbom za ekstremizam.

Za meksičke predsjedničke izbore očekuje se historijska prekretnica

Na meksičkim predsjedničkim izborima 2. juna 2024. godine, velike su vjerovatnoće da će bivša gradonačelnica Meksiko City-ja Claudia Sheinbaum, kandidatkinja stranke Morena, preuzeti funkciju odlazećeg predsjednika Andresa Manuela Lopeza Obradora, koji je svakako najavio da će je podržati.

Sheinbaum ima veliku prednost u odnosu na svoju glavnu konkurenticu, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja koje je sprovela anketna firma Parametria u oktobru i novembru kada je istaknuto da Sheinbaum prednjači sa podrškom od 52 posto, daleko ispred Xochitle Galvez, kandidatkinje za glavni opozicioni savez Frente Amplio por Mexico (FAM).

Treba naglasiti, ukoliko pobijedi na izborima u junu sljedeće godine, Sheinbaum bi bila prva žena predsjednica Meksika, a dosadašnje analize ukazuju da je to uistinu i vrlo vjerovatan ishod.

Biden i Trump na putu za revanš koji mnogi ne žele gledati

Predstojeći izbori koji se najviše analiziraju su svakako oni u Sjedinjenim Američkim Država (SAD) u kojima će u politički revanš najvjerovatnije ući demokratski predsjednik Joe Biden i bivši predsjednik republikanaca Donald Trump.

Desetine miliona Amerikanaca će 5. novembra izabrati 60. predsjednika SAD u natjecanju koje bi moglo zadržati aktuelnog Joe Bidena na vlasti do 86. godine. Anketa za anketom pokazuje da većina glasača misli da je demokrata prestar da bi bio vrhovni komandant, uprkos tome što je njegov rival, bivši predsjednik Donald Trump, napravio slične greške sa 77 godina.

Trump ulazi u takmičenje uprkos višestrukim krivičnim suđenjima, a mnogi birači su umorni od toga da se Trump vraća na glasanje s obzirom na njegove brojne pravne probleme i haos tokom prve četiri godine na vlasti, a demokrate ga vide kao opasnost za demokratiju. Kao rezultat toga, kažu analitičari, nije iznenađujuće što brojne ankete pokazuju da veliki dio zemlje ne želi vidjeti ovaj revanš, prenosi The Hill.

Hoće li u Rumuniji krajnja desnica nastaviti da osvaja?

U novembru 2024. godine, održat će se i predsjednički izbori u Rumuniji. Rumunija, članica Evropske unije, održat će lokalne, predsjedničke, parlamentarne i evropske izbore sljedeće godine, čime će 2024. godina biti ključni period za zemlju i Evropu, jer se očekuje da će krajnja desnica nastaviti da osvaja.

Naime, koaliciona vlada se ove godine borila sa finansijama zemlje, što je situacija koja je utrla put krajnjoj desnici da osvoji položaj u Rumuniji.

Nedavno istraživanje ankete INSCOP objavljeno početkom novembra pokazalo je da vladajuća koaliciona vlada u zemlji, koja uključuje ljevičarske socijaldemokrate (PSD) i liberale desnog centra (PNL), neće postići potpunu većinu na parlamentarnim izborima sljedeće godine. Prema anketi INSCOP, ultranacionalistička opoziciona stranka Alijansa za jedinstvo Rumuna, AUR - skraćenica za "zlato" na rumunskom - imala bi 20,2 posto podrške birača, što bi stranku stavilo ispred liberala, prenosi Euro News.

Trenutni predsjednik Rumunije je Klaus Iohannis, koji je na toj funkciji od 21. decembra 2014. godine.

Predsjednički izbori u Urugvaju i nemogućnost reizbora

Opći izbori će se održati u Urugvaju 27. oktobra 2024. godine, a ukoliko nijedan predsjednički kandidat ne dobije većinu u prvom krugu glasanja, drugi krug će se održati u nedjelju 24. novembra 2024. godine.

Aktuelni predsjednik Luis Lacalle Pou , koji je pobijedio na izborima 2019. godine, ne može se ponovo kandidirati jer ustav zabranjuje predsjedniku reizbor, pa kao rezultat toga, vladajuća Nacionalna stranka mora predložiti novog kandidata. Kada je izabran za predsjednika, okončano je gotovo 15 godina ljevičarske vladavine u Urugvaju.

Vlada u Venecueli opoziciji u izborima nameće zabrane

Predsjednik Venecuele Nicolas Maduro na vlasti je od 2013. godine i definitivno koristi mnoge ovlasti da zadrži punomoć.

Funkcionerima koji su proglašeni krivim za korupciju zabranjeno je obavljanje javnih funkcija do 15 godina. Venecuelanska opozicija kaže da vlada nezakonito koristi zabrane kako bi ih spriječila da se takmiče na izborima.

Naime, zvaničnici venecuelanske vlade i predstavnici opozicije potpisali su sporazum koji postavlja neke od temelja za održavanje predsjedničkih izbora u oktobru ove godine. Vlada je pristala da pozove međunarodne posmatrače da prate izbore, koji su zakazani za drugu polovinu 2024. godine, prenosi BBC.

Međutim, ne spominje se oslobađanje političkih zatvorenika ili ukidanje zabrane brojnim opozicionim kandidatima koji se takmiče za izbore 2024. godine.

Inače, Maria Corina Machado je opoziciona članica Narodne skupštine Venecuele i protivnica ljevičarske vlade Venecuele.

Predsjednički izbori i u susjednoj Hrvatskoj

Krajem 2024. godine Hrvati će izaći na birališta, i to na predsjedničkim izborima. Očekuje se da, kao i na izborima na kojima je pobijedio Zoran Milanović, prvi krug bude održan krajem decembra 2024. godine.

Bude li pak drugog kruga, bit će održani početkom 2025. godine, do kada i aktualnom predsjedniku Milanoviću zapravo i traje petogodišnji mandat.

Sjeverna Makedonija održat će predsjedničke izbore na proljeće 2024. godine

Lideri najvećih stranaka zastupljenih u parlamentu Sjeverne Makedonije složili su se da se i predsjednički i opći izbori održe na proljeće 2024. godine, saopćila je vlada.

Prvi krug predsjedničkih izbora bit će održan 24. aprila, a drugi krug, zajedno sa općim izborima, zakazan je za 8. maj, navodi se u priopćenju Vlade Sjeverne Makedonije ovog mjeseca.

Predsjedničku funkciju u Sjevernoj Makedoniji trenutno obnaša Stevo Pendarovski.

Prijevremeni parlamentarni izbori u Portugalu

Portugalski predsjednik Marcelo Rebelo de Sousa objavio je u novembru da raspušta parlament i raspisuje prijevremene parlamentarne izbore za 10. mart 2024. godine, nakon ostavke premijera Antonija Coste koji je umiješan u korupcijski skandal.

Rebelo de Sousa je odlučio raspisati izbore, kao što su tražile vodeće stranke ljevice i desnice, kako bi se razriješila politička kriza nastala zbog Costine iznenadne ostavke.

Kosta, koji je bio premijer od 2015. godine, vodio je socijalističku vladu koju podržava apsolutna većina u parlamentu. Socijalisti još uvijek nemaju jasnog nasljednika Koste, iako su ministar finansija Fernando Medina i bivši ministar infrastrukture Pedro Nuno Santos viđeni kao mogući kandidati.

Austrijski parlamentarni izbori očekuju se do jeseni

Austrija se također suočava sa porastom moći krajnje desnice, gdje se očekuje da će ući u vladu nakon izbora u septembru 2024. godine, potencijalno kao najveća stranka. Krajnje desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) trenutno ima 30 posto glasova.