Ko će na "vrh" Evropske unije? Ursula von der Leyen želi novi mandat, konkurent i Andrej Plenković
Evropska komisija je važno tijelo u sklopu EU koje, zajedno s Evropskim vijećem i Vijećem EU, vodi izvršnu vlast u ovom nadnacionalnom tijelu.
Najvažnija odgovornost Evropske komisije je zakonodavna, imajući u vidu da je ovo tijelo jedino u EU koje može predlagati zakone Evropskom parlamentu.
Zato ne čudi da je mjesto predsjednika Evropske komisije jedno od najvažnijih u EU i mjesto vrijedno velike borbe.
Evropsku komisiju, zajedno s mjestom predsjednika, bira Evropski parlament, na prijedlog Evropskog vijeća. Nakon što vijeće pošalje svoj prijedlog svih 27 članova i predsjednika, Evropski parlament glasa, a prijedlog je potvrđen ako se skupi prosta većina, odnosno 361 glas.
Na mjesto je 2019. godine sjela Ursula von der Leyen, i to na kakav način. Iako dolazi iz EPP-a (Evropska Pučka Stranka, grupa koja predstavlja partije desne političke organizacije), poziciju je dobila na osnovu većine glasova lijevih grupacija - S&D i Renew Europe. Glasale su još dvije grupe s nekoliko zastupnika, mada to nije bila odluka cijele grupacije.
Ova diplomatkinja iz Njemačke želi još jedan mandat na mjesto predsjednika komisije, ali će to biti izrazito težak zadatak. Razlog za to je rast radikalno desnih stranaka, zbog čega su mjesta izgubile tri grupacije koje su glasale za nju 2019. godine.
Tako Politico, koji pomno prati ankete pred EU izbore, kaže da će EPP izgubiti 17 mjesta, S&D pet mjesta, a Renew Europe 23 glasa. Istini za volju, ove tri grupe će opet imati dovoljno zastupnika da izaberu predsjednika komisije. Međutim, pitanje je koliko realne podrške Von der Leyen ima u ovim grupama - očekuje se da će više od 10 posto zastupnika glasati protiv njenog imenovanja.
To je potpuno otvorilo utrku za mjesto predsjednika Evropske komisije, a već se isprofiliralo nekoliko kandidata. Mediji iz Evrope čak sugerišu da bi na to mjesto mogao doći premijer Hrvatske Andrej Plenković.
Plenković je iznenadio javnost kada je postao prvo ime na listi za Evropski parlament ispred HDZ-a, a njegovo višestruko negiranje da će biti kandidat za predsjednika Evropske komisije samo je pojačalo glasine da bi upravo hrvatski premijer mogao zamijeniti Von der Leyen.
Njegovo iskustvo na mjestu premijera, zajedno s mogućnošću da EU pošalje dobar signal prema novijim državama u ovoj organizaciji, daje Plenkoviću solidne šanse da bude izabran na ovu poziciju.
Međutim, Plenković i Von der Leyen nisu jedini koji bi na mjesto neformalnog lidera Evropske unije. Tu je još nekoliko kandidata, a među glavnima je 75-godišnji Mario Draghi.
Kao i Plenković, Draghi je bio premijer svoje države. On je Italiju vodio od februara 2021. do oktobra 2022. godine, kao dio tehnokratske vlade koju su podržavale skoro sve veće stranke u ovoj državi.
Nakon toga, Draghi je ostao u i oko visoke politike, ali ovaj put u EU, gdje je već radio od 2011. do 2019. godine, kao predsjednik Evropske centralne banke. Iskustva i poznanstava u Briselu mu ne manjka, ali je pitanje koliko podrške može skupiti, imajući u vidu da su neke stranke kojima se predviđa veliki broj glasova najavile da neće glasati za njega.
Isto tako, vrijedi istaći da evropski mediji dugo govore kako će Draghi mijenjati Charlesa Michela na mjesto predsjednika Evropskog vijeća i da čeka tu poziciju. Argument protiv je i politička neutralnost, s obzirom na to da Draghi tehnički nije član jedne političke stranke u EU.
Među glavnim kandidatima se mora spomenuti Christine Lagarde, predsjednica Evropske centralne banke. Njena potencijalna kandidatura vezana je za jednu stvar koja u suštini nema određenu poveznicu s Lagarde.
Ona dolazi iz Francuske, a Von der Leyen iz Njemačke - dvije neformalno glavne države u EU. Predsjednik Francuske Emmanuel Macron nije pružio javnu podršku za Von der Leyen, a imajući u vidu njegove ambicije za liderstvo u Evropskoj uniji, svakako bi dobar potez bio "instalirati" Francuskinju na ovo važno mjesto.
Ipak, najmanje šanse se daju za Lagarde. Prije svega, ona vjerovatno ne želi napustiti mjesto predsjednice Evropske centralne banke, barem ne prije isteka mandata. Isto tako, Lagarde se veže i s potencijalnim ministarskim mjestom u novoj vladi u Francuskoj, ako dođe do rekonstrukcije.
Ima i drugih kandidata i kandidatkinja - ističe se Klaus Iohannis. predsjednik Rumunije - ali će se koplja lomiti vjerovatno među tri osobe, uz Lagarde koja bi se "ubacila" na insistiranje Macrona.
Von der Leyen, Plenković i Draghi će vjerovatno, bez obzira na rezultate izbora, biti novi/stara predsjednik/predsjednica Evropske komisije, a borba će sigurno biti puna tenzija.
