Osim za Ameriku, ovi izbori su vjerovatno najvažniji na svijetu s obzirom da pobjednik dolazi na čelo najjače svjetske sile. U svijetu u kojem se dešavaju veliki ratovi poput ruske agresije na Ukrajinu, zatim rata na Bliskom istoku, među kojim je i genocid u Gazi nad Palestincima, izbor američkog predsjednika bi barem teoretski mogao odrediti neke buduće tokove.
No, mnogi se slažu da se u tom pogledu vjerovatno neće desiti bitne promjene ma ko pobijedio na izborima u Americi.
Izbori pred nama nikada nisu bili neizvjesniji, barem tako pokazuju ankete. Na jednoj strani je Harris, koja je u fotofinišu izabrana za kandidatkinju nakon povlačenja iz utrke aktuelnog predsjednika Joea Bidena. Kritike naspram Bidena bile su sve izraženije, a naročito nakon prve TV debate kada se suočio s Trumpom, što je posljedično rezultiralo njegovim povlačenjem.
S druge strane Trump je milijarder, kontroverzni političar, predvodnik novog vala populizma. Tokom kampanje Trump je preživio pokušaj ubistva, što je u velikoj mjeri ove izbore učinilo neizvjesnim.
Već je glasalo skoro 80 miliona Amerikanaca, dok će tokom dana preostali birači moći iskoristiti svoje pravo. Odlučujući glasovi se očekuju iz tzv. swing država, odnosno onih koje iz ciklus ai ciklus mijenjaju opredjeljenost. Trenutno se kao "swing states" uzimaju Pennsylvanija, Georgija, Arizona, Nevada, Michigan, Wisconsin i Sjeverna Karolina.
