Ko je bio Hezbolahov vođa Hassan Nasrallah: Proglasio je prvu arapsku pobjedu nad Izraelom
Nasrallah je bio jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih ličnosti na Bliskom istoku. Godinama prije smrti nije viđen u javnosti zbog straha da će ga Izrael ubiti, što se u konačnici i dogodilo.
Bio je vrlo povezan s Iranom, za koji je BBC naveo da je imao ključnu ulogu u tome da se Hezbolah pretvori u političku i vojnu silu kakva je danas. Nasrallah je uživao veliko poštovanje među pristalicama.
Hezbolah je pod njegovim vodstvom pomogao u obuci boraca palestinske militantne grupe Hamas, kao i milicija u Iraku i Jemenu. Osim toga, od Irana je nabavio projektile i rakete za napade na Izrael.
Uspio je u tome da Hezbolah pretvori iz milicije osnovane za borbu protiv izraelskih snaga koje su okupirale Liban u vojnu silu snažniju od libanske vojske. Nadalje, ova je organizacija postala snažan politički faktor u Libanu te glavni pružatelj zdravstvenih, obrazovnih i socijalnih usluga. Hezbolah ima podršku Irana u nastojanju da ostvari regionalnu prevlast.
Osnivanje Hezbolaha
Nasrallah je rođen 1960. i odrastao je u kvartu Bourj Hammoud, koji se nalazi na istoku Bejruta. Njegov otac Abdul Karim je u spomenutom dijelu grada vodio malu prodavnicu povrća. Hassan je bio najstariji od devetoro djece.
Pokretu Amal, koji je tada bio šitska milicija, pridružio se 1975., kada je Liban zapao u građanski rat. Nakon kratkog boravka u iračkom svetom gradu Najaf, kako bi pohađao šitsko obrazovanje, ponovo se u Libanu pridružio Amalu. Međutim, bio je u grupi koja se odvojila od Amala 1982., ubrzo nakon što je Izrael napao Liban kao odgovor na napade palestinskih militanata.
Nova grupa je nazvana Islamski Amal i imala je značajnu vojnu i organizacionu podršku Iranske revolucionarne garde. Islamski Amal je postao jedna od najistaknutijih i najučinkovitijih šitskih milicija, koje će kasnije zajedno formirati Hezbolah.
Osnivanje Hezbolaha je zvanično najavljeno 1985., i to u "otvorenom pismu", u kojem su Sjedinjene Američke Države i Sovjetski Savez identificirani kao glavni neprijatelji islama i kojim je pozvano na "brisanje" Izraela, za kojeg je navedeno da je okupirao muslimanske zemlje.
Sukob s Izraelom
Nasrallah je napredovao kroz Hezbolahovu hijerarhiju, kako se ova organizacija razvijala. Hezbolahov lider je postao 1992., kada je imao 32 godine, tj. kada je njegov prethodnik Abbas al-Musawi ubijen u napadu izraelskog helikoptera.
Jedna od prvih Nasrallahovih aktivnosti bila je osveta za al-Musawijevo ubistvo. Naime, naredio je raketne napade na sjever Izraela, u kojima je ubijena jedna djevojka. Osim toga, izraelski sigurnosni službenik je ubijen autobombom ispred Ambasade Izraela u Turskoj te je bombaš samoubica ubio 29 ljudi kod Ambasade Izraela u Buenos Airesu.
Nasrallah je vodio rat niskog intenziteta protiv izraelskih snaga, koji je završio izraelskim povlačenjem s juga Libana 2009. U navedenom ratu je imao lični gubitak - ubijen je njegov najstariji sin Hadi.
Nakon što se Izrael povukao, Nasrallah je izjavio da je Hezbolah ostvario prvu arapsku pobjedu nad Izraelom. Poručio je da se Hezbolah neće razoružati te da sva libanska teritorija mora biti "obnovljena".
Relativno mirno je bilo do 2006., kada je Hezbolah pokrenuo prekogranični napad, u kojem je ubijeno osam izraelskih vojnika dok su dva oteta. To je uzrokovalo snažnu izraelsku reakciju.
Izraelski borbeni avioni su bombardovali Hezbolahova uporišta u južnim bejrutskim predgrađima dok je Hezbolah ispalio više od 4.000 raketa na Izrael. U ovom sukobu je ubijeno više 1.125 Libanaca, uglavnom civila, 119 izraelskih vojnika i 45 izraelskih civila. Na meti izraelskih napada bili su i Nasrallahov dom i uredi, ali je preživio.
Politički angažman
Nasrallah je 2009. objavio novi politički manifest, kojim je istakao Hezbolahovu političku viziju. Tim manifestom je odbacio referencu na islamsku republiku, koja se spominje u dokumentu iz 1985., ali je zadržao čvrst stav protiv Izraela i SAD-a te je ponovio da Hezbolah mora zadržati svoje oružje, uprkos rezoluciji Ujedinjenih nacija kojom se oružje zabranjuje na jugu Libana.
Nasrallah je četiri godine kasnije izjavio da Hezbolah ulazi u potpuno novu fazu, slanjem boraca u Siriju, koji će pomoći sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, kojeg podržava i Iran. Tom prilikom je izjavio: "To je naša bitka i mi smo tome dorasli". Libanski sunitski lideri su tada optužili Hezbolah da je državu uvukao u sirijski rat te da je dramatično pogoršao sektaške tenzije.
Duboka ekonomska kriza je 2019. godine bila uzrok masovnih protesta protiv političke elite, koja se smatra korumpiranom, rasipničkom, nemarnom i primjerom lošeg upravljanja. Nasrallah je u početku podržavao pozive na reforme, ali to se promijenilo kada su demonstranti počeli tažiti potpunu reviziju političkog sistema.
Nakon Hamasovog napada na Izrael
Dan nakon Hamasovog napada na Izrael u oktobru prošle godine, počele su borbe između Hezbolaha i Izraela. Hezbolah je pucao na izraelske položaje, što je bio znak solidarnosti s Palestinom. Nakon toga je sukob potpuno eskalirao, što je dovelo i do ubistva Nasrallaha, piše BBC.
