Međunarodna zajednica, smatra Jusić, ali i regionalni akteri koji su u čitav proces bili uključeni, ne mogu se izuzeti od odgovornosti.
"Kada konkretno govorimo o slučaju Iraka, tu naročito dolazi do izražaja odgovornost SAD-a i Velike Britanije čije su tadašnje lidere brojni umni ljudi iz čitavog svijeta upozoravali na ishitrenost odluka koje su donosili. Niko nije zažalio za Sadamom Huseinom, ali uništavanje iračkog društva i države, okupacija koja je uslijedila stvorili su više problema nego što ih riješili.
Svi oni koji su pratili situaciju u Iraku su znali da će do nečega sličnog doći, jer je prošiitska vlada premijera Nurija el-Malikija sistematski kršila osnovna politička i ljudska prava sunitskih Arapa", govori Jusić.
Objašnjava kako je nezadovoljstvo sunita eskaliralo, naročito nakon što je postalo izvjesno da netom održani izbori neće promijeniti ništa.
"To su najbolje iskoristili pripadnici Islamska država u Iraku i Šamu IDIŠ-a (Dawlat al-Islamijje fi al-Iraki ve al-Shami, ili na terenu poznate kao D'aish) koji već djeluju u susjednoj Siriji, te su popunili sigurnosni vakuum i ovladali većinski sunitskim područjima Iraka, gdje su imali tek malobrojne i raštrkane militantne skupine. To je onda rezultiralo famoznom odlukom o proglašenju islamske države i uspostavi halifata. Kao što je uobičajeno u globalnim medijima, stradanje sirijskih civila i diskriminacija iračkih sunita nije ni izbliza privuklo pažnju kao vijest o uspostavi halifata", komentira sagovornik portala Klix.ba.
Dobar poznavalac prilika na Bliskom istoku, koji se školovao i često posjećuje taj dio svijeta, ističe kako je tek s pričom o uspostavi halifata zavladala medijska panika.
"Kao ilustracija tome može poslužiti karta koja se pojavila u skoro svim svjetskim i domaćim medijima, a koja se pripisuje IDIŠ-u, na kojoj se vide teritorije koje oni navodno žele pripojiti ovoj budućoj državi. Ustvari, radi se karti teritorija koji su kroz historiju bili pod muslimanskom vladavinom i koje islamisti obično smatraju svojima. Nju je izradio mladi analitičar i vrstan poznavalac dešavanja u iračkim i sirijskim vojnim frakcijama, Aymenn Al-Tamimi, još u oktobru prošle godine. Drugim riječima sve dok nešto nije opasnost za nas, ne tiče nas se", nastavlja Jusić.
Naglašava da to ne znači međunarodna zajednica i svjetska javnost proglašenje tzv. islamske države ne trebaju shvatati ozbiljno, nego da se moramo početi baviti uzrocima a ne samo posljedicama globalnih kretanja.
"Problemi neće nestati samo ako s guraju pod tepih. To proglašavanje je prvenstveno izazov za muslimane koji u takvom postupku vide banalizaciju islamskih ideja. Sama pomisao da bilo koja skupina uzima prerogative čitave zajednice vjernika (Ummeta) je vjerski neutemeljena i vrlo opasna, kao i pomisao da bilo koja skupina ima za pravo silom nametati svoju vlast, volju i tumačenje vjere drugim muslimanima. Sada nema jednostavnih rješenja, iako bi ih sad mnogi rado čuli. Svaka reakcija je zakašnjela akcija, to smo, valjda, još jednom naučili", zaključuje Jusić.
