Ko je zapravo ubio Kennedyja: Trumpova odluka ponovo u fokus stavila najpoznatiji atentat u historiji
Odluka bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da deklasificira preostale povjerljive dokumente o ovom događaju oživjela je stare rasprave, brojne teorije zavjere i sumnje u zvaničnu verziju historije, čime je još jednom podcrtana fascinacija Amerikanaca, ali i svijeta, ovim tragičnim događajem.
Potpisujući izvršnu naredbu za objavu dokumenata, Trump je izjavio: "Mnogi ljudi čekaju na ovo već dugo, godinama, decenijama. Sve će biti otkriveno."
Prema njegovim riječima, ovaj korak je ključan za transparentnost i povjerenje javnosti, posebno jer se, prema anketama, većina Amerikanaca ne slaže sa zvaničnom verzijom događaja koja tvrdi da je Lee Harvey Oswald, bivši marinac i simpatizer Sovjetskog Saveza, djelovao samostalno kada je 22. novembra 1963. u Dallasu, Teksas, pucao i usmrtio predsjednika.
Ikona demokrata i simbol promjena
John F. Kennedy, harizmatični lider Demokratske stranke, obilježio je jedno turbulentno razdoblje u američkoj politici. Kao najmlađi izabrani predsjednik u historiji SAD-a, Kennedy je postao simbol nade, modernizacije i progresivnih vrijednosti. Vodio je zemlju kroz ključne trenutke poput Kubanske raketne krize 1962. godine, koja je dovela svijet na ivicu nuklearnog rata, ali je njegovim strateškim potezima eskalacija izbjegnuta.
Kennedy i njegova supruga Jackie postali su sinonim za glamur i političku eleganciju, a njihova era je kasnije često nazivana "Kamelotom", po legendarnom kraljevstvu iz britanskih mitova. Međutim, njegovo ubistvo na ulicama Dallasa, koje se dogodilo pred očima svijeta, pretvorilo ga je u mučenika i ostavilo duboke tragove na američku kolektivnu svijest.
Teorije zavjere: od Kube do CIA-e
Od samog početka, verzija o Oswaldovom djelovanju kao jedinom atentatoru izazivala je sumnje. Brojne teorije zavjere upućuju na moguće zavjerenike, uključujući Kubu, koja je bila u središtu napetih odnosa tokom Kubanske raketne krize, Sovjetski Savez, pa čak i same američke obavještajne službe, poput CIA-e.
Jedna od najpoznatijih teorija zavjere tvrdi da je Oswald bio samo dio šire zavjere te da je drugi pucač bio pozicioniran na "travnatome brežuljku" (grassy knoll), s kojeg su ispaljeni dodatni hici. Ovu teoriju podržavaju svjedočenja očevidaca koji su tvrdili da su čuli pucnjeve iz tog smjera i da su vidjeli dim ili kretanje. Također, neki stručnjaci ukazuju na to da snimak atentata poznat kao Zapruderov film sugerira mogućnost dolaska metka iz drugačijeg ugla.
Neki vjeruju da je atentat bio unutrašnja zavjera visokih dužnosnika američke vlade, uključujući vojne i obavještajne agencije, koji su se protivili Kennedyjevoj politici, posebno njegovim navodnim planovima za povlačenje iz Vijetnama. Teoretičari smatraju da su atentat organizirali kako bi osigurali nastavak intervencionističke politike SAD-a.
Dokumenti koji su prethodno objavljena – uključujući 13.000 za vrijeme mandata predsjednika Joea Bidena – dodatno su pojačala sumnje jer su mnogi ključni dijelovi redigirani. Trumpova odluka sada postavlja pitanje hoće li puna deklasifikacija konačno razjasniti detalje o atentatu ili će otvoriti nove dileme i kontroverze.
Trumpov potez izazvao je različite reakcije. Jack Schlossberg, unuk Johna F. Kennedyja, optužio je predsjednika za korištenje ubistva njegovog djeda u političke svrhe.
"Deifikacija JFK-a i korištenje njegovog ubistva kao političkog rekvizita je pogrešno. Ovo nije herojski čin," izjavio je Schlossberg, dodajući da je tragedija ubistva njegova djeda već dovoljno teška bez manipulacija koje služe dnevno-političkim narativima.
Odluka o deklasifikaciji ne obuhvata samo atentat na Johna F. Kennedyja već i ubistva njegova brata Roberta F. Kennedyja te borca za ljudska prava Martina Luthera Kinga Jr. Time se otvara mogućnost da javnost dobije novi uvid u ključne trenutke američke historije iz 20. stoljeća, ali i dodatno podstiče rasprave o ulozi "duboke države" i transparentnosti vlasti.
