Meta SAD-a i Britanije
30

Ko su jemenski Huti: Nastali kao vjerski pokret, a postali svjetsko pitanje

A. L.
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Jemenski Huti, militantna grupa koju podržava Iran, krenuli su od 7. oktobra prošle godine napadati brodove u Crvenom moru, a kažu da je to osveta Izraelu za njegovu vojnu kampanju u Gazi.
Napadi su primorali neke od najvećih svjetskih brodarskih i naftnih kompanija da obustave tranzit kroz jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih trgovačkih ruta, što bi potencijalno moglo izazvati šok za globalnu ekonomiju.

Vjeruje se da su Huti bili naoružani i obučeni od strane Irana, a postoji bojazan da bi njihovi napadi mogli eskalirati izraelski rat protiv Hamasa u širi regionalni sukob.

Ko su Huti

Pokret Huti, također poznat kao Ansarallah, pojavio se 1990-ih, kada je njegov vođa, Hussein al-Houthi, pokrenuo "Believing Youth", pokret vjerskog preporoda za stoljetnu podsektu šiitskog islama zvanu zaidizam.

Zaidi su stoljećima vladali Jemenom, ali su bili marginalizirani pod sunitskim režimom koji je došao na vlast nakon građanskog rata 1962. godine. Al-Houthijev pokret je osnovan da predstavlja Zaidije i da se odupre radikalnom sunizmu, posebno vehabijskim idejama iz Saudijske Arabije. Njegovi najbliži sljedbenici postali su poznati kao Huti.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE

Kako su stekli vlast

Ali Abdulah Saleh, prvi predsjednik Jemena nakon ujedinjenja Sjevernog i Južnog Jemena 1990. godine, u početku je podržavao grupu "Believing Youth". Ali kako je popularnost pokreta rasla i antivladina retorika se zaoštravala, postao je prijetnja Salehu. Stvari su došle do vrhunca 2003. godine, kada je Saleh podržao invaziju Sjedinjenih Država na Irak, čemu su se protivili mnogi Jemenci.

Za al-Houtija, raskol je bio prilika. Iskoristivši bijes javnosti, organizirao je masovne demonstracije. Nakon mjeseci nereda, Saleh je izdao nalog za njegovo hapšenje.

Al-Houtija su u septembru 2004. ubile jemenske snage, ali je njegov pokret nastavio da živi. Vojno krilo Hutija je raslo kako se sve više boraca pridružilo akciji. Ohrabreni ranim protestima Arapskog proljeća 2011. godine, preuzeli su kontrolu nad sjevernom provincijom Saada i pozvali na kraj režima Saleha.

Da li Huti kontrolišu Jemen

Saleh je 2011. pristao da preda vlast svom potpredsjedniku Abd-Rabbu Mansouru Hadiju, ali ova vlada nije bila popularnija. Huti su ponovo napali 2014. godine, preuzimajući kontrolu nad dijelovima Sane, glavnog grada Jemena, prije nego što su na kraju upali u predsjedničku palatu početkom sljedeće godine.

Hadi je pobjegao u Saudijsku Arabiju, koja je pokrenula rat protiv Huta na njegov zahtjev u martu 2015. Ono što se očekivalo da će biti brza kampanja trajalo je godinama: Prekid vatre je konačno potpisan 2022. Istekao je nakon šest mjeseci, ali zaraćene strane nisu se vratile u sukob punih razmjera.

Ujedinjene nacije su saopćile da se rat u Jemenu pretvorio u najgoru svjetsku humanitarnu krizu. Skoro četvrt miliona ljudi je ubijeno tokom sukoba, prema statistici UN-a.

Nakon prekida vatre, Huti su konsolidirali svoju kontrolu nad većim dijelom sjevernog Jemena. Oni su također tražili dogovor sa Saudijcima koji bi doveo rat do trajnog kraja i učvrstio njihovu ulogu kao vladara zemlje.

Ko su njihovi saveznici

Hutije podržava Iran, koji je počeo povećavati svoju pomoć grupi 2014. godine kako je eskalirao građanski rat i kako se pojačalo njegovo rivalstvo sa Saudijskom Arabijom. Iran je toj grupi obezbijedio oružje i tehnologiju za, između ostalog, morske mine, balističke i krstareće rakete i bespilotne letjelice (UAV ili dronovi), prema izvještaju Centra za strateške i međunarodne studije iz 2021.

Huti čine dio iranske takozvane "Osovine otpora" - antiizraelskog i antizapadnog saveza regionalnih milicija koje podržava Islamska Republika. Uz Hamas u Gazi i Hezbolah u Libanu, Huti su jedna od tri istaknute grupe koje podržava Iran i koje su pokrenule napade na Izrael posljednjih sedmica.

Koliko su moćni Huti

Američki zvaničnici su pratili iterativna poboljšanja u dometu, preciznosti i ubojitosti projektila domaće proizvodnje Huta. U početku, domaće oružje Huti bilo je uglavnom sastavljeno od iranskih komponenti krijumčarenih u Jemen u komadima, rekao je ranije za CNN zvaničnik upoznat sa američkim obavještajnim službama.

Ali oni su napravili progresivne modifikacije koje su doprinijele velikim ukupnim poboljšanjima, rekao je zvaničnik. U novom razvoju događaja, Huti su koristili balističke rakete srednjeg dometa protiv Izraela, ispalivši salvu projektila na izraelski južni region Eilat početkom decembra, za koji je Izrael rekao da ga je presreo.

Iako Huti možda ne mogu predstavljati ozbiljnu prijetnju Izraelu, njihova tehnologija može izazvati pustoš u Crvenom moru. Koristili su bespilotne letjelice i protubrodske projektile za gađanje komercijalnih brodova – za neke se ne vjeruje da su povezani s Izraelom – što je navelo USS Carney, ratni brod u Crvenom moru, da odgovori na pozive u pomoć.

Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE

Zašto Huti napadaju brodove u Crvenom moru

Dok, kombinacijom geografije i tehnologije, Hutima možda nedostaju sposobnosti Hamasa i Hezbolaha, njihovi napadi na komercijalne brodove u Crvenom moru mogu nanijeti drugačiju vrstu bola Izraelu i njegovim saveznicima.

Globalnoj ekonomiji serviran je niz bolnih podsjetnika na važnost ovog uskog dijela mora, koji se proteže od obale Jemena do Sueckog kanala u sjevernom Egiptu – i kroz koji prolazi 12% globalnih trgovinskih tokova, uključujući 30% globalnog brodskog saobraćaja.

Brod Ever Given 2021. godine nasukao se u Sueckom kanalu, blokirajući vitalnu trgovačku arteriju skoro sedmicu dana, držeći čak 10 milijardi dolara tereta svakog dana, i uzrokujući poremećaje u globalnim lancima snabdevanja koji su trajali mnogo duže.

Strahuje se da bi napadi Huti dronom i projektilima na komercijalna plovila, koji se dešavaju gotovo svakodnevno od 9. decembra, mogli izazvati još veći šok za svjetsku ekonomiju.

Četiri od pet najvećih svjetskih brodarskih kompanija – Maersk, Hapag-Lloyd, CMA CGM Group i Evergreen – zajedno s naftnim divovima poput BP-a zaustavile su transport kroz Crveno more zbog straha od napada Huta, a ti potezi uzrokovali su skok cijena nafte i plina.

Napadi bi mogli natjerati brodove da krenu daleko dužom rutom oko Afrike i uzrokovati porast troškova osiguranja. Kompanije bi mogle prenijeti povećane troškove premještanja svoje robe na potrošače, ponovo podižući cijene u vrijeme kada se vlade širom svijeta bore da ukrote inflaciju nakon pandemije.

Udari Hutija mogli bi imati namjeru da nanesu ekonomski bol izraelskim saveznicima u nadi da će izvršiti pritisak na njega da prestane s bombardiranjem Pojasa Gaze.

Zagovaranje palestinskog cilja također bi mogao biti pokušaj da se dobije legitimitet kod kuće i u regionu dok nastoje kontrolirati sjeverni Jemen. To bi im također moglo dati prednost protiv njihovih arapskih protivnika, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, koje optužuju da su lakeji SAD-a i Izraela.

Kako je svijet reagovao

SAD i druge nacije imaju brojne brodove u Crvenom moru kao dio operacije Prosperity Guardian, novog multinacionalnog napora koji se sastoji od više od 20 zemalja za zaštitu broda na jednom od najkritičnijih plovnih puteva na svijetu.

Ratni brodovi američke mornarice oborili su mnoge od projektila Huti posljednjih sedmica, uključujući posebno kontinuirane napade u utorak.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u međuvremenu je odobrilo rezoluciju kojom se poziva jemenska pobunjenička grupa Huti da "prestane sa svojim drskim" napadima u Crvenom moru, jer su Sjedinjene Države i Britanija nagovijestile vojne napade.

Vijeće sigurnosti UN-a glasalo je 11 za, 0 protiv i četiri suzdržane, uključujući Rusiju i Kinu.

Mohammed al-Bukhaiti, glasnogovornik Hutija, rekao je za Al Jazeeru prošlog mjeseca da će se grupa suprotstaviti bilo kojoj koaliciji koju predvode SAD u Crvenom moru.

Baš kada Bidenova administracija počinje da popušta pod pritiskom da natjera Izrael da obustavi svoju kampanju u Gazi, SAD bi mogle ući dublje u sukob na Bliskom istoku zbog Huti pobunjenika koji su sami sebe napravili nemogućim za ignorisanje.