Prije nego što se uznemirite ili zabrinete: Do sada uopće nije rečeno da svi vakcinisani BioNTechom / Pfizerom zapravo trebaju dodatno vakcinisanje, piše DW
Dvije farmaceutske tvrtke planiraju razviti dodatnu vakcinu s obzirom na delta varijantu. Međutim, ako se koronavirus ne promijeni iz temelja u strukturi i stanju kao rezultat mutacija, samo će ljudi sa slabim imunološkim sustavom, poput starijih osoba ili pacijenata koji svoj imunološki sustav oslabljuju uzimanjem određenih lijekova, možda trebati jedno takvo dodatno vakcinisanje. Ovo je rezultat američke studije o dugoročnim učincima mRNA cjepiva završene krajem juna.
Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) i američka zdravstvena služba reagirali su s odgovarajućom dozom opreza u zajedničkoj izjavi na saopćenje Pfizera i BioNTecha: Prema trenutnim saznanjima, potpuno vakcinisani Amerikanci ne trebaju dodatno vakcinisanje, navodi se u izjavi. No, spremni smo za primjenu dodatnih doza ako znanstveni dokazi pokažu da su potrebne, navodi se dalje. Američki zdravstveni službenici razmotrili su to pitanje, ali se nisu oslanjali samo na podatke farmaceutskih tvrtki.
Opadajući zaštitni učinak prema navodima proizvođača
Pfizer i BioNTech polaze od toga da će biti smanjen zaštitni učinak njihovog vakcina protiv koronavirusa nakon šest mjeseci od prijema. "Kao što je već postalo jasno iz podataka o praktičnoj primjeni koje je prikupilo izraelsko Ministarstvo zdravlja, zaštitni učinak vakcine protiv infekcija i simptomatskih bolesti smanjuje se šest mjeseci nakon drugog vakcinisanja", navodi se u zajedničkoj izjavi dvije kompanije.
Na temelju dosad dostupnih podataka, vjerojatno će "biti potrebna treća doza u roku od šest do dvanaest mjeseci nakon punog cijepljenja". Istodobno, dvije farmaceutske tvrtke pretpostavljaju da će treća doza dobiti najvišu razinu zaštite od svih dosad testiranih inačica koronavirusa, tj. također protiv delta varijante, navodi se u saopćenju.
Šta donosi treće "booster-vakcinisanje"?
Takozvani pojačani učinak u vakcinisanju (booster efekt) protiv korone obično je pokrenut već drugim vakcinisanjem: Ako ponovno dođe do kontakta s istim patogenom - bilo zbog drugog vakcnisanja ili infekcije - odgovor imunološkog sustava se pojačava i ubrzava.
Ova reakcija pokreće se stvaranjem takozvanih memorijskih stanica tokom prve reakcije. Memorijske stanice prepoznaju antigen ponovo i mogu puno brže reagirati da unište patogen. Zato je drugo cijepljenje toliko važno za sve. I zbog toga i oni koji su prebolovali koronu primaju samo ovo drugo cjepivo jer njihovo tijelo već zna patogena.
Kod nekih cijepljenja, poput ospica, jedno cijepljenje traje cijeli život. Ostala cijepljenja, npr. protiv tetanusa, trebaju obnavaljanje svakih deset godina.
Aktualna rasprava pokazuje da su pouzdani podaci o dugoročnim učincima cjepiva protiv SARS-CoV-2 dostupni do sada samo u ograničenoj mjeri jer odgovarajući dugoročni podaci neizbježno još uvijek nedostaju i jer očito postoje i različiti podaci o odgovarajućim dobnim i rizičnim skupinama. Osobito u ljudi s ionako oslabljenim imunološkim sustavom, poput starijih osoba, imunološki odgovor ponekad nije tako jak.
Sukladno tome može se dogoditi da timovi za cijepljenje možda moraju ponovno u domove za starije i nemoćne osobe na jesen jer upravo su ove rizične skupine koje imaju slab imunološki sustav te kojima će možda trebati dodatni pojačivač, tj. dodatno cijepljenje.
Veći rizik od neravnomjerne raspodjele vakcina
Gledano globalno rasprava o mogućem dodatnom vakcinisanju dolazi u potpuno neprikladno vrijeme. Iako bi u mnogim industrijaliziranim zemljama svaki stanovnik trebao dobiti ponudu za vakcinisanje do kraja ljeta, mnoge siromašnije zemlje Azije, ali i Afrike ili Latinske Amerike još uvijek nisu mogle započeti vakcinisanje zbog nedovoljno vakcina.
Prema studiji koja je nedavno objavljena u naučnom časopisu The Lancet, najbogatije zemlje svijeta, u kojima živi jedva 16 posto svjetske populacije, osigurale su oko 70 posto doza vakcina od pet trenutno vodećih vakcina na tržištu. Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije samo je 0,2 posto svih vakcina protiv uzročnika korone raspoređeno u siromašnim zemljama. Na temelju tih podataka masovno vakciisanje u tim siromašnijim zemljama moglo bi započeti najranije 2024. godine, navodi The Economist.
Pri tome se ovdje ne radi samo o pitanjima pravde: globalna pandemija ni izdaleka nije završena. Ako se mutacije virusa nastave tako brzo širiti u siromašnijim zemljama zbog nedostatka cjepiva i sve se bolje prilagođavati ljudima, to bi srednjoročno opet moglo postati ozbiljan problem i za bogate zemlje.
