Kako su Amerikanci kroz historiju koketirali s Grenlandom: Za pripajanje se nudilo i 100 miliona dolara
Međutim, historijat odnosa između Grenlanda i Sjedinjenih Američkih Država i "diplomatsko koketiranje", traju znatno duže od toga.
Još 1941. godine, Sjedinjene Američke Države preuzele su pitanje odbrane Grenlanda te su na ovom području uspostavile dvije velike zračne baze i praktično okupiralo ostrvo.
Ponuda za kupovinu uslijedila je 1946. godine kada je Washington Danskoj, pod čijom se formalno-pravnom ingerencijom nalazio Grenland, ponudio 100 miliona dolara u zlatnim polugama za ovu teritoriju.
"Ta ponuda iz 1946. je trebala biti tajna. (To je naširoko otkriveno tek 1991., kada su danske novine otkrile deklasifikovane dokumente", piše TIME.
Ipak, uprkos odbijanju ponude, SAD je dobio dozvolu za osnivanje zračne baze Thule.
"Prema novom danskom ustavu, Grenland dobija status danske zemlje od 1953. godine, a Grenlanđani dobijaju dansko državljanstvo", navodi se.
U brojnim analizama, navodi se kako bi se eventualno pripajanje, odnosno kupovina Grenlanda, stavilo u rang s dvije vanjskopolitičke odluke SAD-a - kupovinom Louisiane (1803) i Aljaske (1867).
"Po cijenama od 371 miliona dolara i 129 miliona dolara u tekućim dolarima, ekonomski povrat svake akvizicije bio je ogroman. Čak i 'loš' grenlandski dogovor u odnosu na ove pogodbe mogao bi imati značajne dugoročne povrate", navodi se u analizama.
Međutim, ono što u cijeloj priči komplikuje situaciju može se klasificirati u tri kategorije.
Prva od takvih odnosi se i na sama promišljanja stanovnika Grenlanda, njih nešto više od 55 hiljada.
Od 2009. godine, Grenland je dobio punu samoupravu te u praktičnom smislu, on ne može biti prodan.
"Javnost je uglavnom podržavala veću nezavisnost od Danske. Referendum o samoupravi 2008. usvojen je sa 76 posto glasova za. Anketa iz 2019. godine pokazuje da je dvije trećine Grenlanđana podržalo punu nezavisnost od Danske, što je u skladu s drugim anketama o tom pitanju. Ovo sugerira da postoji snažna podrška nezavisnosti, iako ne univerzalno. I dok anketa iz 2021. iznosi 69 posto podrške bližoj saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, ista anketa također iznosi 68 posto podrške za veću saradnju s Danskom. Podrška većoj saradnji sa Kanadom, naime, mnogo je veća i iznosi 85posto", piše Charter Institut.
Jedno od pitanja odnosi se i na kulturne veze.
"Grenland ima svoju bogatu kulturu koja je ukorijenjena u Inuitskoj tradiciji, zajedno sa određenim stepenom skandinavskog utjecaja. Sve zajedničke kulturne veze sa SAD-om su slabe. Od 2024. godine na Grenlandu živi samo 39 Amerikanaca. Uz to, godišnji broj američkih turista koji posjećuju Grenland brodom i zračnim putem se povećava , a 2025. godine United Airlines će početi nuditi prvi direktni let iz SAD-a za Grenland, sa linijom dva puta sedmično između New Yorka i Nuuka od juna do septembra. Prodaja će, naravno, vjerovatno produbiti ove veze, iako polako s obzirom na kulturnu i geografsku udaljenost od ostatka Sjedinjenih Američkih Država", pojašnjava se u analizi.
Također, problematizira se i ekonomska saradnja koju bi SAD imao s Grenlandom.
"Danska subvencioniše Grenland sa približno 591 milion dolara godišnje, što čini 60 posto budžeta Grenlandske vlade. Nejasno je da li su Kongres i američka javnost voljni subvencionirati postojanje Grenlanda u tolikoj mjeri ili ne. S druge strane, Grenland je dom u velikoj mjeri neiskorištenog bogatstva minerala, metala i goriva potrebnih za izgradnju čiste energetske infrastrukture, električnih vozila i drugih proizvoda od ekonomske i strateške vrijednosti. A kako se ledeni pokrivač Grenlanda povlači kao odgovor na rastuće globalne temperature, javljaju se nove mogućnosti za istraživanje i eksploataciju", ističe se.
Na kraju, analitičari smatraju kako bi pripajanje moglo zasmetati i Rusiji što bi, u ovakvim geopolitičkim uslovima, imalo sigurno značajne posljedice.
"Preuzimanje Grenlanda stvorilo bi novu granicu s Rusijom izvan Aljaske, kako Rusija tvrdi u ekskluzivnoj ekonomskoj zoni Grenlanda na granici Arktika. Akvizicija Grenlanda bi uvela novi teritorijalni spor između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije, a to je podmorski greben Lomonosov , na koji su Danska, Kanada i Rusija polagale pravo. Samo po sebi, ovo nije dovoljan razlog da se ne preuzme Grenland. Ali preuzimanje Grenlanda može se smatrati vrlo agresivnim potezom Rusije koji bi mogao izazvati ozbiljan odgovor", zaključuje se.
Kupujemo mahom glomazne automobile, ali postoje modeli za preporuku ispod "četiri metra"
