Koliko je TikTok opasan za zapadni svijet: Postoji nekoliko razloga za zabrinutost
To je posljednji potez u višegodišnjem sporu zbog sigurnosnih strahova oko aplikacije koja je u vlasništvu kineske kompanije. Dužnosnicima, političarima i sigurnosnom osoblju u mnogim zapadnim zemljama zabranjeno je instalirati ga na poslovne telefone.
BBC piše o tome koja su tri najveća cyber problema u vezi s TikTokom i kako kompanija na njih reaguje.
1. TikTok prikuplja 'pretjeranu' količinu podataka
TikTok kaže da je prikupljanje podataka aplikacije "u skladu s praksom IT industrije".
Kritičari često optužuju TikTok za prikupljanje ogromnih količina podataka. Izvještaj o kibernetičkoj sigurnosti koji su u julu 2022. objavili istraživači australske kibernetičke kompanije Internet 2.0 često se navodi kao dokaz.
Istraživači su proučili izvorni kod aplikacije i izvijestili da provodi "pretjerano prikupljanje podataka". Analitičari kažu da TikTok prikuplja pojedinosti poput lokacije, koji se određeni uređaj koristi i koje se druge aplikacije nalaze na njemu.
Međutim, sličan test koji je proveo Citizen Lab zaključio je "u usporedbi s drugim popularnim platformama društvenih medija, TikTok prikuplja slične vrste podataka za praćenje ponašanja korisnika".
Slično tome, prošlogodišnji izvještaj Georgia Institute of Technology navodi: "Ključna činjenica ovdje je da većina drugih društvenih medija i mobilnih aplikacija radi iste stvari".
2. TikTok bi kineska vlada mogla koristiti za špijuniranje korisnika
TikTok kaže da je kompanija potpuno nezavisna i "nije dala korisničke podatke kineskoj vladi, niti bismo to učinili da se to od nas traži".
Iako ljuti stručnjake za privatnost, većina nas prihvaća da je predaja niza privatnih podataka posao koji sklapamo s društvenim mrežama.
U zamjenu za besplatno pružanje svojih usluga prikupljaju znanje o nama i koriste ga za prodaju oglašavanja na svojoj platformi ili prodaju naše podatke drugim kompanijama koje nam se pokušavaju oglašavati drugdje na internetu.
Problem koji kritičari imaju s TikTokom je taj što je u vlasništvu tehnološkog diva ByteDance sa sjedištem u Pekingu, što ga čini jedinstvenim kao neamerička mainstream aplikacija. Facebook, Instagram, Snapchat i YouTube, na primjer, prikupljaju slične količine podataka, ali su sve kompanije osnovane u SAD-u.
Godinama su američki zakonodavci, zajedno s većinom ostatka svijeta, pretpostavljali određenu razinu povjerenja: da se podaci prikupljeni ovim platformama neće koristiti u opake svrhe koji bi mogli ugroziti nacionalnu sigurnost.
U izvršnoj uredbi Donalda Trumpa iz 2020. navodi se da bi TikTokovo prikupljanje podataka potencijalno moglo omogućiti Kini da "prati lokacije saveznih zaposlenika i izvođača, izrađuje dosjee osobnih podataka za ucjenu i provodi korporativnu špijunažu".
Dosadašnji dokazi ukazuju na to da je to samo teoretski rizik - ali strahove potiče nejasan dio kineskog zakona usvojen 2017.
Članak sedam kineskog Zakona o nacionalnoj obavještajnoj službi navodi da bi sve kineske organizacije i građani trebali "podržavati, pomagati i sarađivati" s obavještajnim naporima zemlje.
Ovu rečenicu često navode ljudi koji sumnjaju samo na TikTok, već na sve kineske kompanije.
Međutim, istraživači s Georgia Institute of Technology tvrde da je ova rečenica izvučena iz konteksta i napominju da zakon također uključuje upozorenja koja štite prava korisnika i privatnih kompanija.
Od 2020. godine čelnici TikToka više su puta pokušavali uvjeriti ljude da kinesko osoblje ne može pristupiti podacima korisnika koji nisu Kinezi.
No 2022. ByteDance je priznao da je nekoliko njegovih zaposlenika sa sjedištem u Pekingu pristupilo podacima najmanje dvojice novinara u SAD-u i Velikoj Britaniji kako bi pratili njihove lokacije i provjerili sastaju li se sa zaposlenicima TikToka za koje se sumnja da su odavali informacije medijima.
Glasnogovornica TikToka kaže da su zaposlenici koji su pristupili podacima otpušteni.
Kompanija insistira na tome da korisnički podaci nikada nisu bili pohranjeni u Kini i gradi podatkovne centre u Teksasu za američke korisničke podatke, te na mjestima u Evropi za podatke svojih građana.
U EU je komanija također otišla mnogo dalje od bilo koje druge društvene mreže i angažovala neovisnu kompaniju za kibernetičku sigurnost da nadgleda svu upotrebu podataka na svojim evropskim stranicama. TikTok kaže da se "podaci naših evropskih korisnika čuvaju u posebno dizajniranom zaštitnom okruženju i mogu im pristupiti samo odobreni zaposlenici koji podliježu strogom nezavisnom nadzoru i provjeri".
3. TikTok bi se mogao koristiti kao alat za "ispiranje" mozga
TikTok tvrdi da njegove smjernice zajednice " zabranjuju dezinformacije koje bi mogle naštetiti našoj zajednici ili široj javnosti, što uključuje učešće u koordiniranom neautentičnom ponašanju".
U novembru 2022. Christopher Wray, direktor Federalnog istražnog ureda, rekao je američkim zakonodavcima: "Kineska vlada mogla bi... kontrolirati algoritam preporuka, koji bi se mogao koristiti za operacije utjecaja". Tvrdnja je ponovljena mnogo puta.
Te su zabrinutosti dodatno rasplamsane činjenicom da je TikTokova sestrinska aplikacija, Douyin - koja je dostupna samo u Kini - strogo cenzurirana i navodno osmišljena kako bi porakla obrazovni i zdrav materijal da postane viralan za svoju bazu mladih korisnika.
Sve su društvene mreže u Kini strogo cenzurirane, a vojska internetske policije briše sadržaje koji kritikuju vladu ili pobuđuju političke nemire.
Na početku uspona TikTok-a, bilo je nekoliko visokoprofilnih slučajeva cenzure aplikacije: korisnici u SAD-u suspendiran je njezin račun jer je raspravljala o tretmanu Pekinga prema muslimanima u Xinjiangu. Nakon oštre reakcije javnosti, TikTok se izvinio i ponovno aktivirao račun.
Od tada je bilo nekoliko slučajeva cenzure, osim one vrste kontroverznih moderacijskih odluka s kojima se sve platforme moraju nositi.
Istraživači Citizen Laba izvršili su usporedbu TikToka i Douyina. Zaključili su da TikTok ne koristi istu političku cenzuru.
"Platforma ne provodi očitu postcenzuru", rekli su istraživači 2021.
Analitičari Georgia Institute of Technology također su tražili teme poput nezavisnosti Tajvana ili viceva o kineskom premijeru Xi Jinpingu i zaključili: "Videozapisi u svim ovim kategorijama lako se mogu pronaći na TikToku. Mnogi su popularni i široko se dijele.
Teoretski rizik
Ukupna je slika, dakle, teoretski strah – i teoretski rizik. Kritičari tvrde da je TikTok "trojanski konj" - iako izgleda bezopasno, mogao bi se pokazati moćnim oružjem tokom sukoba, na primjer.
Aplikacija je već zabranjena u Indiji, koja je 2020. poduzela mjere protiv aplikacije i desetaka drugih kineskih platformi. Ali američka zabrana TikToka mogla bi imati veliki utjecaj na platformu, budući da američki saveznici obično padaju u korak s takvim odlukama.
To je bilo očito kada su SAD uspješno predvodile pozive da se kineskom telekomunikacijskom divu Huaweiu onemogući uvođenje u 5G infrastrukturu – opet, na temelju teoretskih rizika.
Naravno, vrijedi napomenuti da su ti rizici jednosmjerna ulica. Kina ne mora brinuti o američkim aplikacijama jer je pristup kineskim građanima blokiran dugi niz godina.
