Lideri EU ni večeras nisu postigli dogovor o velikom paketu oporavka ekonomije
Lideri 27 zemalja članica EU sastali su se prije tri dana u sjedištu EU kako bi razgovarali o predloženom budžetu u iznosu od 1,68 hiljada milijardi eura i fondu za obnovu od koronaviursa u vrijednosti od 750 milijardi eura. Međutim, i dalje nisu postigli nikakav dogovor.
Kako javlja Euronews, zvaničnici se protive određenim uvjetima zbog čega su razgovori danas prekinuti, a manja grupa nastavila je raditi na kompromisnim prijedlozima.
Nizozemski premijer Mark Rutte najviše se usprotivio ponuđenim planovima. Podsjetimo da je još odranije poznato da nizozemsko protivljenje i mađarska prijetnja vetom utječu na šanse da bude postignut dogovor. Inače, Mađarska je zaprijetila da će staviti veto na cijeli paket ukoliko on bude uključivao mehanizam za zamrzavanje sredstava onima koji ne poštuju demokratske vrijednosti.
Irski premijer Michael Martin također se nije složio s razmjerom paketa i ravnotežom između bespovratnih sredstava i zajmova.
Luksemburški premijer Xavier Bettel rekao je da u svom sedamgodišnjem iskustvu evropskih sastanaka "nikada nije vidio tako dijametralno oprečne stavove" kao na ovim sastancima.
Dopisnik Euronewsa iz Brisela prokomentarisao je kako ovi dogovori zvaničnika nisu u mnogome drugačiji od svih sastanaka vrha EU.
"Svaki zvaničnik mora se vratiti u svoju nacionalnu prijestolnicu s nečim što može prodati biračima. Međutim, ovo je drugačije jer su količine novca o kojima razgovaraju toliko velike da su ulozi veći nego ikad", kazao je dopisnik Euronewsa.
Treći dan razgovora započeo je sastankom predsjednika Evropskog vijeća Charlesa Michela s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.
Macron je na Twitteru rekao da Francuska i Njemačka "stoje zajedno" te da su spremni na kompromise.
"Svi moraju preuzeti svoje odgovornosti", rekao je Macron.
Merkel je u međuvremenu rekla novinarima da ne može reći "hoće li biti postignuto rješenje".
Plan oporavka EU kojeg podržavaju Njemačka i Francuska sastojao bi se od 500 milijardi u grantovima i 250 milijardi u pozajmicama, ali sjeverne zemlje protive se ovakvom planu.
Južne zemlje, koje imaju velike dugove, radije žele da dobiju novac iz fonda u formi bespovratnih sredstava, nego kao otplative zajmove.
