Lideri zemalja EU još nisu počeli razgovore o izboru predstavnika za pregovaračkim stolom
Diplomatski izvori Euronewsa kažu da je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa započeo proces bilateralnih konsultacija sa liderima 27 država članica kako bi razradili šta su spremni učiniti u pogledu pomoći Ukrajini i njihovih stavova o sigurnosnim garancijama.
Kijev je pozvao EU da hitno imenuje specijalnog izaslanika, kao što su SAD učinile sa generalom Keithom Kellogom.
"Nema još imena u trci. Ne radi se o egu pojedinaca, već o interesima. Dakle, prvo treba da radimo na zajedničkom stavu onoga što želimo, a ne da raspravljamo o tome ko treba da iznese ovaj sta"”, rekao je za Euronews jedan diplomata.
Neformalni sastanak u ponedjeljak u Parizu, čiji je domaćin bio Francuz Emmanuel Macron, a okupio je lidere Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske, Danske, kao i lidere Evropskog vijeća, Evropske komisije i NATO-a, nije razjasnio koje su zajedničke sigurnosne garancije evropske nacije spremne pružiti u sklopu mirovnog procesa.
Nije spominjano ni pitanje ko bi trebalo da predstavlja Evropu u pregovorima, potvrdile su za Euronews tri osobe koje su upoznate sa tim.
Macron će biti domaćin još jednog, virtuelnog, sastanka sa liderima drugih zemalja EU i Norveške.
"Mislim da je EU ili neke evropske države trebalo da predlože razgovore pre nego što je Tramp pokrenuo svoju inicijativu, verovatno sa drugim državama koje nisu članice EU", rekla je za Euronews Claude-France Arnould, bivši francuski diplomata i specijalni savetnik predsednika za evropske poslove u Institutu za međunarodne odnose (IFRI).
Macron je ranije izrazio spremnost da pošalje mirovne trupe u Ukrajinu, prijedlog koji su druge zemlje članice odbile. N
Osim toga, on je prethodno pokušao, ali nije uspio, posredovati u pregovorima između Teherana i Washingtona za vrijeme prvog Trumpovog predsjedništva, a američki lider ga je u tom procesu kritikovao.
Premijerka Italije Giorgia Meloni, za koju se smatra da je naklonjena Trumpu nakon što je bila pozvana i prisustvovala njegovoj inauguraciji, mogla bi biti u konkurenciji.
Međutim, niska potrošnja Italije na odbranu ne dostiže cilj NATO-a od 2% BDP-a - i činjenica da se ne vidi kao veliki vojni igrač mogli bi je dovesti do diskvalifikacije od strane Washingtona.
Također je nejasno da li bi Velika Britanija ili druge države koje nisu članice EU pristale da se okupe iza izabranika bloka ili da traže svoja mjesta.
