Macron pozvao na stvaranje Evropske političke zajednice: Da li je i BiH u tom šeširu?
Macron je izrazio zabrinutost za sudbine država koje prave korake ka ulasku u blok, ali je naglasio kako je to proces koji dugo traje i u trenutnim geopolitičkim okolnostima daje priliku nekim drugim snagama da utječu na države koje su susjedi nadnacionalnom političkom savezu EU.
"Čak i kada bismo im sutra dali kandidatski status, svi znamo veoma dobro kako bi proces dozvole takvim državama da pristupe EU trajao nekoliko godina, zapravo nekoliko decenija", kazao je Macron.
Uzimajući u obzir hitnost situacije u Ukrajini i drugim državama koje imaju namjeru ući u EU poput Molodavije ili Gruzije, Macron je pozvao na stvaranje "Evropske političke zajednice".
Rusije je izvršila invaziju na Ukrajinu u februaru kao dio odgovora na težnje te nacije da se integrira u EU i NATO savez, a dijelovi Gruzije i Moldavije su također okupirani od strane ruskih snaga.
Neposredno prije Macronovog govora, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen kazala je kako će zvaničnici EU u junu dati svoje mišljenje za članstvo Ukrajine u tom bloku.
Ukraine bid to join EU will take decades, says Macron https://t.co/VraW8VWfNd
— BBC News (World) (@BBCWorld) May 9, 2022
Francuski predsjednik smatra kako nije moguće toliko spuštati standarde za dozvole pristupanja državama EU pa je predložio da se naprave paralelne institucije koje će okupiti države sa aspiracijama za članstvo kao i one koje su napustile blok ili unutar kojih postoje političke snage koje zagovaraju izlazak iz bloka.
"Naša je historijska obaveza, da stvorimo nešto što bih ja opisao kao model Evropske političke zajednice. Ova organizacija omogućila bi demokratskim evropskim nacijama da pronađu novu platformu za saradnju, sigurnost, kooperaciju po pitanjima energije, transporta, ulaganja, infrastrukture i kretanja ljudi", istakao je Macron.
BiH kao dio EU
Prvi vidljivi učinak procesa evropskih integracija za građane BiH bilo je uvođenje bezviznog režima za one koji posjeduju biometrijski pasošima 15. decembra 2010. godine.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je stupio na snagu 1. juna 2015. godine čime su značajno povećane obaveze vlasti u BiH jer je obuhvat reformi proširen sa trgovinskih pitanja na propise EU u cjelini.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine podnio je 15. februara 2016. zahtjev Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji predsjedništvu Vijeća EU.
U decembru 2016. godine, Evropska komisija poslala je BiH detaljan Upitnik.
Sljedeći koraci naše države ka EU nakon ispunjenja prethodnih koraka bili bi:
-
Komisija bi dala preporuku Vijeću Evropske unije (27 država članica) o tome da li BiH odobriti status kandidata, a može utvrditi i datum za otvaranje pregovora o pristupanju,
-
Po okončanju pregovora potpisuje se Ugovor o pristupanju koji ratificiraju države članice, a Evropski parlament daje svoju saglasnost,
-
Zemlja se na određeni datum priključuje EU.
Zbog nedostatka političke volje u BiH da se sprovedu neophodne reforme kao i sporost u postizanju koncenzusa oko nužnih promjena te politička lutanja predstavnika vlasti koji održavaju bliske veze sa Rusijom od koje Evropa želi zaštititi države koje su u njenom susjedstvu, BiH bi također mogla biti obuhvaćena Macronovim prijedlogom.
Sjeverna Makedonija predala je za članstvo u EU još 2004. godine a 2005. joj je odobren kandidatski status. U julu 2020. godine nacrt pregovaračkog okvira ove države dostavljen je državama članicama, čak 15 godina poslije.
Susjedna Srbija od 2012. godine ima status kandidata za pristup EU te je za sada otvorila osam pregovaračkih poglavlja a dva je proviziono zatvorila.
Pristup EU za mnoge države koje su joj susjedi dugotrajan je proces. Iako su najavljena ograničenja korištenja instrumenta veta u Vijeću EU koja države članice mogu ulagati na ulazak određene države u članstvo, za neke kandidate ono ostaje nemoguća misija.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
