Macronov savjetnik iz sjene: Moramo se suprotstaviti Putinovim "trojanskim konjima" i podržati BiH
Cohn-Bendit, kojeg mnogi zovu i savjetnikom iz sjene francuskog predsjednika Emmanula Macrona, naglašava kako je Evropa tokom vanrednog sastanka u Versaju propustila veliku priliku u definiranju novog poretka na kontinentu.
"Evropski samit održan u Versaju propustio je veliku priliku da se na simboličnom mjestu pokrene novi poslijeratni poredak Evrope. Mi nismo sanjari i znamo da ulazak u Evropsku uniju nije šetnja u parku i da u principu za Ukrajinu važe iste procedure kao i za zemlje na Balkanu. Međutim, postojala je prilika da se uspostavi politička unija koja bi premostila jaz između zemalja. Umjesto toga, šefovi država proceduralno su postupili u Versaju. Projekt slobode i mira ustupio je mjesto birokratiji", navodi se u tekstu koji su prenijeli brojni evropski portali uključujući i poljski list Gazeta Wyborcza.
Pojašnjava se kako bi Francuska i Njemačka trebale predvoditi nove projekte koji se tiču razvoja evropske sigurnosne politike, ali da bi u njima naročito trebale učestvovati Poljska i baltičke zemlje.
"EU više nije ekonomska unija kao posljednjih godina. Putin ju je nenamjerno pretvorio i vratio u normativni i institucionalni savez iz perioda osnivanja. Sada zadatak nije samo da zaštiti Ukrajinu od ruske agresije, već i da ojača zaštitu novih članica, posebno baltičkih država, ali i onih koje žele da uđu u EU. Potrebno je posvetiti posebnu pažnju regionalnom i usklađenom širenju dimenzije sigurnosne politike unutar EU. Njemačka, Francuska, Poljska, a i baltičke države, moraju stupiti u čvršću saradnju u sigurnosnoj politici, ako je potrebno i u oblasti nuklearnog naoružanja", navodi se.
BiH zaslužuje pažnju Evropske unije
U kontekstu jačanja Evropske unije, u tekstu se ističe kako se EU mora jače suprotstaviti Putinovim "trojanskim konjima" kao što su Mađarska i Srbija koje predvode Viktor Orban i Aleksandar Vučić.
"Bosna i Hercegovina zaslužuje posebnu pažnju u ovom kontekstu. Tamo srpski političari u Banjoj Luci i Beogradu potpiruju tendencije podjela i razbijaju krhko jedinstvo BiH, pa čak i čine mogućim novi rat među etničkim skupinama. Velikosrpski separatisti mogu biti sigurni u aktivnu podršku Putinovog režima", ističe francuski političar.
Pojašnjava se kako je matrica takvog ponašanja dobro poznata te da je ona primijenjana 2008. godine u Gruziji i 2014. godine u Ukrajini.
"Putin nam je nacrt za takve sramne manevre dao 2008. godine u Gruziji i 2014. godine u Ukrajini. EU je to prihvatila, ignorišući provokacije Kremlja. Dok je Putin pomno pripremao svoje planove napada, energetska zavisnost Evrope je dramatično porasla i iznad svega toga, njemačka izdvajanja za odbranu su se smanjila", poručuje se u tekstu.
Zbog toga, smatraju kako bi podrška BiH morala stići što prije.
"Evropljani su sada čuli pucnjeve i ponovi su bliži u odbrani svojih vrijednosti i institucija. Zajedno su odlučivali o sankcijama protiv Rusije i isporuci oružja Ukrajini. Kao što je do sankcija i isporuke oružja trebalo doći najkasnije onda kada je ruska vojska raspoređena na granice 2021. godine, ne smijemo sada čekati da u Bosni i Hercegovini bude prekasno", ističu.
Naglašava se kako se intervencija u Bosni i Hercegovini tražila još u periodu opkoljenog Sarajeva, ali da Evropa tada nije preuzela inicijativu.
"Mi smo 1992. godine tražili da Evropa preduzme odlučnu akciju za opkoljeno Sarajevo, ali uzalud. Tek nakon genocida pokrenuta je intervencija. Danas bi EU trebala biti budnija i jasno se izjasniti kako želi uključiti BiH u političku uniju koja uključuje u pomoć protiv mogućih provokacija i agresije", pojašnjava se u tekstu.
Srbija se mora opredijeliti
Na kraju, autori teksta su se osvrnuli na položaj Srbije u trenutnoj rusko - ukrajinskoj krizi, ali i na posljedice takvog ponašanja na Bosnu i Hercegovinu.
"Vlada Srbije mora shvatiti da će izgubiti opciju pridruživanja EU ako ugrozi nesigurni mirovni poredak na Balkanu. Putinov projekt 'ruskog svijeta' sličan je 'srpskom svetu' Slobodana Miloševića. Miloševićev san se završio na Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu", navodi se.
U zaključku, osvrnuli su se i na izmjene izbornog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini te su poručili kako mlađi stanovnici sve više zagovaraju otklon od politika baziranih na etnicitetu.
"Srbi u Banjoj Luci i Beogradu moraju odlučiti na čijoj su strani. Milorad Dodik je odbio razgovarati o uvođenju sankcija Rusiji, a Rusi i Kinezi dolaze u Beograd. Napori da se izborni zakon i državna uprava prestanu zasnivati na etničkoj proporcionalnosti sve više odjekuju u bosanskohercegovačnkom društvu, posebno među mlađom generacijom, jer etnički nacionalizam ne nudi nikakve šanse za mir i prosperitet. Na ovaj način, Putin je možda nehotice ojačao političku koheziju Evropske unije", stoji u zaključku teksta.
