Mađarska i Slovačka šire teorije o bioterorističkom porijeklu slinavke i šapa

Mađarska je u martu zabilježila prvi slučaj slinavke i šapa u posljednjih 50 godina, na farmi goveda blizu granice sa Slovačkom. Od tada je virus potvrđen na još tri mađarske farme i šest slovačkih, što je potaknulo vlasti da započnu vakcinaciju stoke u pokušaju da spriječe širenje zaraze prije nego što bude proglašeno vanredno usmrćivanje životinja.

Slovačka je proglasila vanredno stanje, uvela ograničenja na granicama te otvorila centar za nadzor u kojem djeluju policija, vojska i vatrogasci.

"Prema mojim saznanjima, nema nikakvih dokaza koji bi podržali takav scenarij. To ne znači da treba zanemariti alternativna objašnjenja, ali treba ih pažljivo istražiti, a ne pretpostavljati bez dokaza", rekao je virolog Jiří Černý s Češkog univerziteta za biološke nauke u Pragu, komentarišući navode o mogućem bioterorističkom napadu.

Mađarski premijer Viktor Orban bio je prvi koji je otvorio prostor za sumnju u prirodno porijeklo virusa. Na pres konferenciji prošlog četvrtka, njegov predstavnik ureda Gergely Gulyas izjavio je:

"U ovoj fazi ne možemo isključiti mogućnost da virus nije prirodnog porijekla. Možda je riječ o umjetno uzgojenom virusu", pozivajući se na navodne informacije iz jedne strane laboratorijske analize koje, međutim, nisu potvrđene.

Dan kasnije sličan stav iznio je i slovački ministar poljoprivrede Richard Takač, koji je u intervjuu na YouTubeu rekao da i Slovačka razmatra istu teoriju:

"Pojavile su se različite špekulacije, postavljamo pitanja, kao i Evropska komisija. Mogu potvrditi da se u službenim dokumentima s evropskih sastanaka bioterorizam spominje kao jedan od mogućih scenarija. Tema je pod istragom.", rekao je Takač.

Evropska komisija odbila je komentarisati izjave slovačkog ministra, ali je potvrdila da u saradnji s državama članicama pokušava utvrditi izvor virusa, piše Politico.

Slinavka i šap smatra se jednom od najopasnijih životinjskih bolesti na svijetu. Iako rijetko ubija stoku, zbog velike zaraznosti kod goveda, svinja, ovaca i koza, zaražene farme obično se moraju u potpunosti dekontaminirati i životinje usmrtiti.

Velika epidemija u Velikoj Britaniji 2001. godine dovela je do krize u poljoprivredi i turizmu, uz štetu veću od 15 milijardi eura. Tada je eutanazirano više od šest miliona životinja.