Prema izvještaju UN-a, veliki dio gradske infrastrukture je oštećen ili uništen, a voda se pomiješala sa kanalizacijom.
Kolera se obično dobija ako se jede ili pije kontaminirana hrana ili voda i usko je povezana sa lošim sanitarnim uslovima.
Nesakupljeni leševi ispod ruševina i smeće na ulicama doprinose nehigijenskim uslovima u ovom gradu.
"Mnogi leševi leže na zemlji i unutar zgrada... tijela tamo trunu. Mnogo bubašvaba, muva. Gomila prljavštine. Smeće koje niko ne iznosi", stanovnica Kijeva Anastasija Zolotarova, čija je majka napustila Mariupolj prošle nedjelje , rekla je za BBC.
Ukrajinski gradonačelnik Vadym Boychenko rekao je za BBC Ukrainian da su "kolera, dizenterija i druge zarazne bolesti već u gradu" i da je grad zatvoren kako bi se izbjegla veća epidemija.
Ukrajinsko ministarstvo zdravlja saopćilo je da ima ograničen pristup informacijama iz Mariupolja, ali je provelo testiranje na teritoriji pod kontrolom Ukrajine i nije otkrilo nijedan slučaj.
Kolera je bolest koja često doprinosi patnji u humanitarnim krizama poput ove. Širi se kada dođe do prekida u vodosnabdijevanju i sanitarnim zalihama u skloništima gdje su ljudi u prepunim prostorima, uz dodatni pritisak na vodovodne sisteme.
Kada se jednom zaraze, neki ljudi dobiju vodenasti proljev i jako dehidriraju. Ovo zahtjeva brzo liječenje tečnostima i antibioticima. Drugi dobijaju blage do umjerene simptome, a mnogi s bolešću uopće nemaju simptome, ali i dalje mogu nositi bakteriju u svom izmetu.
Vakcine i poboljšani sanitarni uslovi mogu pomoći da se epidemije kolere stavi pod kontrolu.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
