"Medena zamka": Ruska špijunka poslana da zavede poznatog novinara u Britaniji, planirali ga mučiti
Plan je uključivao korištenje tzv. "medene zamke" kako bi se Grozev diskreditirao ili ucijenio, saopćeno je pred porotom u sudu Old Bailey.
Prema dokazima, operaciju su osmislili Jan Marsalek, austrijski državljanin poznat pod pseudonimom "Rupert Ticz", i Orlin Roussev, vođa špijunske grupe sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Korištenjem šifrirane komunikacije, dvojac je razrađivao plan u kojem bi Grozev bio zaveden od Vanje Gaberove, 30-godišnje kozmetičarke iz Londona. Gaberova je otputovala u Valenciju u Španiji kako bi pratila Grozeva na konferenciji u hotelu Palace, kojoj je prisustvovao i osnivač Bellingcata Eliot Higgins.
"Trebamo snažne i neovisne djevojke, ona je samouvjerena i prava seksi ku*ka za taj posao", govorio je Roussev.
Zašto je Christo Grozev bio meta?
Grozev, bugarski istraživački novinar i član tima Bellingcat, bio je ključan u razotkrivanju ruskih državnih zločina, uključujući trovanje Sergeja Skripalja u Salisburyju 2018. godine i obaranje malezijskog aviona na letu MH17 2014. godine. Njegov rad na dokumentovanju povezanosti ruskih obavještajnih agencija s ovim i drugim slučajevima učinio ga je glavnom metom ruskih sigurnosnih službi.
Njegov rad na razotkrivanju mreže odgovornih za trovanje opozicionog lidera Alekseja Navalnog dodatno je uzburkao ruske vlasti, zbog čega je Grozev smatran prijetnjom njihovim interesima. Operacija protiv njega trebala je oslabiti njegovu reputaciju i rad na istraživanju.
Detalji špijunske operacije
Tokom konferencije, Gaberova je pratila Grozeva, snimajući njegove fotografije i nadzirući njegove aktivnosti. Špijunski tim je zabilježio i njegove interakcije s drugim osobama od interesa za Rusiju, poput Eliota Higginsa.
Poruke između Marsaleka i Rousseva otkrivaju i druge moguće scenarije, uključujući otmicu, paljenje njegove imovine, pa čak i ubistvo. "Volio bih ga još više oteti," navodno je napisao Marsalek u jednoj od poruka.
Operacija nije bila ograničena samo na Grozeva. Špijuni su pratili i druge mete, uključujući ruskog novinara Romana Dobrokhotova, osnivača portala The Insider. Ivanova, jedna od optuženih, bila je uključena u špijuniranje Dobrokhotova na letu iz Budimpešte za Berlin, gdje je čak uspjela snimiti njegov PIN kod mobilnog telefona.
Na optuženičkoj klupi našli su se bugarski državljani Vanja Gaberova, Katrin Ivanova i Tihomir Ivanov Ivančev, dok su Orlin Roussev i Biser Džambazov već priznali krivicu. Optuženi su bili dio šire mreže koja je skoro tri godine provodila špijunske aktivnosti u korist Rusije, ciljajući pojedince i lokacije od strateškog značaja.
Tokom operacija, špijuni su koristili sofisticirane metode, uključujući praćenje pomoću lažnih identiteta i maskiranje kao vozači dostave ili medicinsko osoblje.
Hamas i Fatah na pragu historijskog sporazuma: Zajedničko upravljanje Gazom nakon rata?
