Međunarodno istraživanje: Jedite hamburger najviše dva puta sedmično da biste spasili planetu
Osim toga, širenje mreže javnog prijevoza mora biti šest puta brže, smanjenje upotrebe uglja mora biti šest puta brže te se stopa deforestacije mora rapidno smanjiti. Utvrđeno je i to da se dovoljno ne smanjuju emisije štetnih gasova iz teške industrije, kao što su industrija cementa i i industrija čelika. Konstatovano je da se mora održati brz rast proizvodnje struje iz obnovljivih izvora energije i brz rast broja električnih vozila.
Ovo je navedeno u izvještaju o "Stanju klimatskih aktivnosti (State of Climate Action)" za ovu godinu. Riječ je o izvještaju kojim se tretira 40 indikatora koji su globalno ključni za smanjenje emisije štetnih gasova do 2030. godine, tj. da se rast globalne temperature do 2030. ograniči do 1,5 stepeni celzija. Utvrđeno je da stanje nije zadovoljavajuće sa više od polovine indikatora, a da se po pitanju pet indikatora ide u potpuno pogrešnom smjeru.
Najviše je zabrinutosti po pitanju upotrebe plina, jer se njegova potrošnja povećala u vrijeme kada je trebala biti smanjena u korist obnovljivih izvora energije. Kao što je već navedeno, stanje je nezadovoljavajuće u proizvodnji čelika, ali i u korištenju privatnih automobila. Zabrinjavajuća je koliko se eksploatiše mangrova šuma i kolike su emisije štetnih gasova usljed poljoprivrednih aktivnosti.
Ani Dasgupta, izvršna direktorica organizacije Svjetski institut za resurse koja je učestvovala u izradi spomenutog izvještaja, napomenula je koliko su vremenski uslovi samo ove godine bili ekstremni.
"Svijet je vidio pustoš koju je globalno izazvalo zagrijavanje od samo 1,1 stepeni. Svaki djelić stepena je bitan u borbi za zaštitu ljudi i planete. Postoji napredak u borbi protiv klimatskih promjena, ali još uvijek ne pobjeđujemo ni u jednom aspektu", ukazala je Dasgupta.
Bill Hare, izvršni direktor organizacije Klimatska analitika, također je učestvovao u izradi izvještaja. Izdvojio je podatak da se širom svijeta poveća upotreba plina za proizvodnju struje.
"Ono što posebno zabrinjava jeste porast proizvodnje struje iz plina, uprkos tome što su dostupne jeftinije i zdravije alternative. Trenutna kriza je posljedica šokova, kao što su pandemija koronavirusa i ruska invazija na Ukrajinu. To je pokazalo da stalno oslanjanje na fosilna goriva nije loše samo za klimu, već da nosi ozbiljne sigurnosne i ekonomske rizike", napomenuo je Hare.
Autor izvještaja je međunarodna organizacija Laboratorij za sistemske promjene, a koja okuplja različite organizacije. U izvještaju su istaknute i pozitivne stvari. Proizvodnja struje u solarnim elektranama između 2019. i 2021. je porasla za polovinu, dok je prošle godine jedno od deset prodatih vozila bilo električno, što je dvostruko više nego godinu ranije.
Zaključeno je da su potrebna mnogo veća ulaganja da bi globalna ekonomija bila niskougljična ekonomija. Procjena je da bi u sljedećoj deceniji bilo potrebno dodatnih 460 milijardi dolara te da bi vlade trebale okončati pogodovanje fosilnim gorivima kako bi postojala globalna niskougljična ekonomija.
Finansijske institucije su pozvane da prestanu davati garancije za proizvodnju fosilnih goriva i industrijama koje emituju mnogo ugljika. Izvještaj će biti predstavljen na globalnom klimatskom samitu Ujedinjenih nacija Cop27 koji će sljedeći mjesec biti održan u Egiptu, piše britanski list Guardian.
