Megalomanija izazvana lijekovima najverovatnije utjecala da Putin napadne Ukrajinu

Sada je Joakim pristao da otkrije barem dio ovog znanja javnosti.

Putin je bio blizu pobjede

Obavještajna služba, FE, prvobitno je mislila da će Rusi dobiti rat za dvije sedmice.

"I bili su blizu", kaže on.

FE je bio potpuno svjestan velikih problema u ruskoj vojsci s korupcijom , lošim upravljanjem i sporom logistikom. Međutim, Rusi su i sami toga bili potpuno svjesni i tako su bili u mogućnosti da izvrše potrebna prilagođavanja. To nije razlog zašto invazija nije uspjela. Danas je evidentno da je ključni nepoznati faktor bilo Putinovo loše odlučivanje.

"Veliku krivicu za ovo prebacujemo na Putinova pleća", kaže Joakim.

Nije loš rad obavještajaca već Putinova ideološka uvjerenja navela ruske vojnike da vjeruju da će ih dočekati cvijećem. Zbog Putina je sve isplanirao uski krug ljudi i tek u poslednjem trenutku informacije su podijeljene podređenim. Zbog toga ruske snage jednostavno nisu znale šta treba da rade.

Takođe zbog Putinove odluke da je nazove "specijalnom vojnom operacijom", a ne ratom, ruskoj vojsci je odjednom nedostajalo 30.000 pešadijskih vojnika za invaziju.

U praksi, to je značilo da ruske snage nisu mogle koristiti svoje obične regrute, već su morale rasporediti skupo obučene specijalce kao pješake. Ipak, oni su zapravo radili lošiji posao, kaže Joakim.

"I zato ste vidjeli ove jedinice kako brzo voze kroz gradove, nadajući se da niko neće pucati na njih", tvrdi Joakim.

Ali on i dalje vjeruje da su Rusi bili blizu uspjeha. Ruski padobranci su zapravo zauzeli aerodrom Hostomel na periferiji Kijeva i čekali su pojačanje. Ali avioni sa svježim trupama jednostavno nisu mogli stići tamo jer Rusi nisu bili u stanju poraziti ukrajinsku protivvazdušnu odbranu.

"Ovo su prilično mali faktori koji su na kraju odlučili o ishodu", kaže Joakim.

Ali lošim odlukama tu nije bio kraj. Čini se da se Putin još uvijek miješa u rat prenisko u lancu komandovanja. Neposredno prije Božića učestvovao je na sastanku sa cijelim štabom ruske komande u Ukrajini.

"To je najgora ideja na svijetu", objašnjava Joakim. "On ima generala da vodi ovaj rat. Tako da ne bi trebao sjediti tamo i primati informacije od svih ovih drugih generala", dodao je.

Vojska je sada toliko iscrpljena da će trebati godine da se obnovi. Čak i tada, vojnici će biti lošije opremljeni nego ranije i primorani da koriste stara oklopna vozila. Iz tog razloga, Joakim ne vjeruje da će u februaru doći do velike nove ruske ofanzive na Kijev, kao što je upozorila Ukrajina. Za tako kratko vreme jednostavno nije moguće obučiti ruske mobilisane trupe za ofanzivu tog tipa.

"Apsolutno očekujemo da se ovi manji napadi dogode poput onog u Bahmutu. Ali ofanziva poput one koju smo vidjeli prošlog februara, trebalo bi im nekoliko godina da ponovo dođu do toga", rekao je.

Nasuprot tome, Ukrajina ima dobre šanse da povrati više okupiranih teritorija. Zavisi dijelom od toga koliko oružja daje Zapad za pomoć Ukrajincima, a dijelom od toga koliko će zima istrošiti ruski moral.

"Ukrajinci su dobro opremljeni da izdrže zimu, Rusi nisu. Pogotovo ne mobilisane trupe. Pa šta će ih to natjerati da urade? Napustiti svoje položaje kada postane jako hladno?", rekao je Joakim.

Javno poniženje

Najveća nepoznanica je, međutim, šta će se dogoditi kada Ukrajinci počnu da pogađaju ključne strateške interese Rusije, ostavljajući Putina da se osjeća prisiljenim da odgovori nuklearnim oružjem. Putin nema definisanu crvenu liniju, zbog čega je nemoguće dati bilo kakva precizna predviđanja da li će i kada pritisnuti to dugme, kaže Joakim.

Kao primjer, on se poziva na razvoj događaja koji je prethodio Putinovoj odluci u septembru da pripoji četiri ukrajinska regiona i pokrene djelomičnu mobilizaciju.

To se dogodilo nakon što je Rusija bila prisiljena na katastrofalno povlačenje iz Harkova. Otprilike u isto vrijeme, Kina, Turska i Indija su javno ukorile Putina tokom sastanka Šangajske organizacije za saradnju gdje su izrazili "zabrinutost" i naveli da nije vrijeme za rat.

"Ovdje se zapravo ne radi o onome što se dešava na bojnom polju, iako stvari, naravno, idu jako loše. Jednako to ima veze sa time što je on lično ponižen i izgleda kao slab, a Putin ne može podnijeti da se čini slabim. Dakle, postoji ta kombinacija faktora koja bi mogla biti opasna", kaže šef analitičke jedinice FE.

S druge strane, ne postoji garancija da će se svijet učiniti sigurnijim mjestom zaustavljanjem kontraofanzive na vrijeme prije nego što Ukrajinci stignu do poluostrva Krim i traženjem rješenja putem pregovora, kao što neki glasovi na Zapadu sugerišu.

"Ako uradimo bilo šta što bi Putin mogao da vidi kao slabost, on bi mogao pomisliti da može da ode dalje od onoga što je zapravo u stanju da uradi. A onda bi stvari mogle ponovo postati ružne," tvrdi Joakim.

Vjerovatno ostaje na vlasti

Uprkos mnogim lošim Putinovim odlukama, Danska odbrambena obavještajna služba ne vidi neposredan rizik od njegovog uklanjanja s vlasti. U svom godišnjem izvještaju iz 2021. FE je naveo da će Putin "vrlo vjerovatno" i dalje biti lider Rusije nakon sljedećih predsjedničkih izbora 2024. godine.

Ipak, danska obavještajna služba je to umanjila u svom izvještaju za 2022. na manje izvjesno predviđanje da će Putin "vjerovatno" ostati na vlasti sljedećih pet godina.

"Ne vidimo nekoga ko bi ga svrgnuo. Ali da jesmo, i FSB bi to vidio, a to bi se vjerovatno vrlo brzo riješilo", kaže Joakim.

Niko među ruskim elitama nije dovoljno jak, jer njihova moć potiče od Putina. A kako stvari trenutno stoje sa ruskim stanovništvom, FE ne vidi ni narodni ustanak.

"Ali najveća neizvjesnost tiče se njegovog zdravlja ili da ga neko svrgne zbog narušenog zdravlja", kaže Joakim.

Narušeno zdravlje

Od invazije, u nekim dijelovima zapadnih medija se sve više spekuliše o Putinovom zdravlju. Hiljade ljudi na društvenim mrežama komentarisalo je da je Putin u raznim trenucima viđen kako šepa preko Crvenog trga, držeći se za svoj sto ili sa nekom očiglednom slabošću u desnoj ruci.

FE ne vjeruje da Putin pati od neizlječive bolesti, već da ima ozbiljne hronične bolove nakon nekoliko padova i nesreća. Joakim ne želi da kaže šta se tačno dogodilo niti da otkrije izvor svojih informacija. Ali to ne dolazi samo od proučavanja videa na društvenim mrežama.

Razni mediji su ranije objavili da Putin pati od posljedica pada s konja 2000-ih. U novije vrijeme, čini se da je također zadobio povrede od džudoa i hokeja na ledu u posljednjih nekoliko godina.

"To je zanimljiva stvar. To je hronični bol od kojeg pati već duže vrijeme", kaže Joakim.

"Zato ima tendenciju da sjedi i čvrsto hvata stvari. To je da se ublaži bol", dodao je.

Istovremeno, FE smatra da je Putin ranije imao neki oblik raka, te da se od njega liječio kada je započeo rat, što je možda utjecalo na njegovu odluku.

"Imao je zaobljeno i punije lice početkom godine, što je još jedna poznata nuspojava iste vrste hormonskog liječenja", kaže Joakim.

U proljeće je ruski istraživački medij Projekt objavio opširnu priču o ljekarima koji su godinama liječili Putina. Sudeći po ljekarima koji su ga najčešće viđali, Projekt je zaključio da je Putin možda imao rak štitne žlijezde.

"To je definitivno dobra opklada", odgovara Joakim na pitanje.

FE ne očekuje da će Putin umrijeti od ove bolesti. Ali s vremenom, to može navesti ruske elite da odluče da im je potreban jači čovjek na čelu države.

"Naš čvrst utisak je da dio elite vidi da ide pogrešnim putem", rekao je Joakim.