Dugo očekivana knjiga
34

Merkel u memoarima napisala da je pogriješila jer je Trumpa uzela za nekog "sasvim normalnog"

Piše: F. H.
Angela Merkel i Donald Trump (Foto: EPA-EFE)
Angela Merkel i Donald Trump (Foto: EPA-EFE)
U novim memoarima Angele Merkel dio pažnje je posvećen i novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i njegovoj "mekoći" prema "tiranima" i očitoj fascinaciji Vladimirom Putinom.

Prva pogreška Angele Merkel s Donaldom Trumpom, kaže ona u svojim željno iščekivanim novim memoarima, bila je to što se prema njemu ponašala kao da je "potpuno normalan", ali je brzo naučila njegovu "emotivnu" prirodu i nježnost prema autoritarcima i tiranima.

U odlomcima iz svoje knjige Sloboda na više od 700 stranica, objavljenoj u njemačkom sedmičnjaku Die Zeit, bivša njemačka kancelarka kaže da je u početku pogrešno protumačila Trumpa tokom njihovog prvog sastanka 2017. u Ovalnom uredu, gdje ju je pokušao poniziti odbijajući rukovati se s njom pred kamerama.

“Umjesto da to stoički podnesem, šapnula sam mu da bismo se trebali ponovno rukovati. Čim su riječi napustile moja usta, odmahnuo sam glavom u sebi. Kako sam mogla zaboraviti da je Trump tačno znao što radi... Htio je ljudima dati nešto o čemu će pričati svojim ponašanjem, dok sam se ja ponašala kao da razgovaram s nekim sasvim normalnim", napisala je Merkel.

Knjiga, na kojoj je Merkel radila otkako je otišla s dužnosti 2021. godine, držana je u tajnosti prije datuma objavljivanja sljedećeg utorka. Pokriva njeno odrastanje u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, njezin nevjerovatni uspon unutar Kršćansko-demokratske unije desnog centra i njenih 16 godina na vlasti tijekom kojih je postala poznata kao kraljica Evrope i "vođa slobodnog svijeta" - oznaka koja se nekoć koristila isključivo za američke predsjednike.

Sada oslobođena diplomatskih ljubaznosti, Merkel procjenjuje Trumpa kao "emotivnog" i vođenog žalbom i potrebama, za razliku od svog "činjeničnog" pristupa.

"Činilo se da mu je glavni cilj bio izazvati osjećaj krivnje kod osobe s kojom je razgovarao... U isto vrijeme imala sam dojam... da je također želio da se sviđa osobi s kojom je razgovarao", napisala je Merkel

Umjesto da pokušava izgraditi mostove s tradicionalnim saveznicima, Merkel piše: "Trump je očito bio fasciniran ruskim predsjednikom", te napominje da su ga "političari s autokratskim i diktatorskim osobinama držali u svom zarobljenišvu".

Na letu kući nakon njihovih prvih razgovora, ispuhana Merkel je zaključila da je Trump "na sve gledao kao na poduzetnika za nekretnine kakav je bio prije nego što je ušao u politiku" - kao na igru ​​s nultom sumom.

"Za njega su sve zemlje bile suparnice u kojima je uspjeh jedne značio neuspjeh druge. Nije mislio da se prosperitet može povećati za sve kroz saradnju", napisala je Merkel.

Samo nekoliko sedmica kasnije, Trump ju je obavijestio da će SAD napustiti Pariški klimatski sporazum, što je bio težak korak unazad, a u vezi s kojim je zatražila savjet pape Franje.

“Bez navođenja imena, pitala sam ga kako bi pristupio fundamentalno suprotstavljenim mišljenjima unutar skupine važnih ličnosti. Odmah je shvatio i rekao jednostavno: ‘Savijaj, savijaj, savijaj, ali pazi da se ne slomi.’ Sviđa mi se ova slika", napisala je Merkel.

Čini se da je sporan odnos s Merkel proganjao Trumpa, koji je još uvijek govorio o njoj u kampanji tri godine nakon što je otišla s dužnosti.

"Oni [Nijemci] me nisu voljeli jer sam rekao da morate platiti”, rekao je na skupu u Pennsylvaniji ovog mjeseca, očito misleći na odbrambenu potrošnju unutar NATO-a. "Rekao sam Angeli: Angela, nisi platila".

Merkel napominje da je Trump ciljao na nju i Njemačku u svojoj uspješnoj kampanji 2016., tvrdeći da je njen prijem više od milion izbjeglica 2015. i 2016. "uništio" zemlju i optužujući Berlin za nepoštenu trgovinsku politiku.

U onome što će priznati biti zakašnjela podrška, napisana prije ovomjesečnih izbora u SAD-u, Merkel izjavljuje: "Svim srcem želim da Kamala Harris ... pobijedi svog konkuretna i postane predsjednica."

Historija je imala i druge planove za Vladimira Putina, još jednu figuru koja i dalje oblikuje svijet u odsutnosti Angele Merkel.

Iako ga je Merkel, tečna govornica ruskog, smatrala manipulativnim i osvetoljubivim, ona priznaje da je ruski predsjednik imao nekoliko valjanih argumenata u svojoj notornoj protuzapadnjačkoj oštroumnosti na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji 2007. godine.

“Bilo je nekih tačaka koje nisam smatrala potpuno apsurdnima. Kao što znamo, nikada nije bilo dokaza o hemijskom oružju u Iraku", piše ona, govoreći o američkom opravdanju za promjenu režima.

“I ja sam kritikovala činjenicu da nije bilo napretka u ažuriranju ugovora o konvencionalnim oružanim snagama u Evropi (CFE)”, koji je trebao biti prilagođen nakon raspada Varšavskog pakta, raspada Sovjetskog Saveza i pristupanje istočnoeuropskih zemalja NATO-u", piše Merkel.

Merkel posebno zamjera istočnoevropskim čelnicima jer se, prema njenom mišljenju, pretvaraju da bi njihov divovski susjed mogao jednostavno biti stavljen na stranu.

“Mogli biste sve ovo smatrati djetinjastim i prijekornim, mogli biste odmahnuti glavom. Ali to ne bi učinilo da Rusija nestane s karte", piše Merkel.

Merkel ukazuje da je Putinov strah da bi se Kijev mogao pridružiti NATO-u nakon što je ona napustila dužnost pomogao otvoriti put njegovoj invaziji na Ukrajinu u punom opsegu 2022.

Ne precizirajući kada je to komentarisao, Merkel kaže da joj je Putin rekao: "Nećeš zauvijek biti kancelarka. I onda će biti članica NATO-a. I želim to spriječiti".

Merkel je napustila dužnost i dalje popularna među većinom Nijemaca, ali njeno je nasljeđe okaljano optužbama da se nije uspjela suočiti s agresivnim namjerama Moskve protiv Ukrajine dok je vlastitu zemlju učinila previše ovisnom o ruskom plinu. Kritičari također krive Merkelinu liberalnu politiku azila prije deset godina za uspon krajnje desne stranke Alternative für Deutschland.

Uglavnom je ostala izvan svjetla reflektora otkako je odstupila s mjesta kancelarke, ali će se sljedećih sedmica pojaviti u Njemačkoj i inozemstvu kako bi promovirala knjigu.