Mevlut Cavusoglu: Odnosi EU i Turske su zategnuti, ali imamo zajedničko tlo za nadgradnju
"Naše granice su vanjske granice Evrope i NATO-a i mi također želimo izgraditi državnu i društvenu otpornost. Turska nosi velik dio tereta u razdvajanju zapadnih područja euroazijskog kopna od nestabilnog ekosistema koji okružuje Evropu", napisao je Cavusoglu.
Napomenuo je kako svi mi imamo historijsku i moralnu odgovornost da pomognemo stabilizaciju našeg zajedničkog susjedstva i njegovo napredovanje na putu ka održivom miru, stabilnosti i razvoju.
"Pa ipak, snažna retorika i maksimalistička stajališta određenih zemalja članica EU o pitanjima od visokog strateškog značaja sužavaju prostor za smislenu saradnju", upozorio je Cavusoglu.
Naveo je tri konkretna slučaja koja prenosimo u cijelosti:
"Prvo, situacija u Libiji. Prošlo je više od godinu dana od kada su gospodar rata Khalifa Haftar i njegove snage pokrenule ofenzivu protiv legitimne vlade u Tripoliju koju je UN priznao. Podijeljena iznutra, sa različitih zemljama koje podržavaju različite strane u sukobu, EU nije uspjela uspostaviti usklađeno djelovanje na osnovu svojih temeljnih vrijednosti.
Ovaj gospodar rata, kojeg financiraju Ujedinjeni Arapski Emirati, a podržavaju Egipat i Rusija, potkopava izglede za trajni mir i stabilnost. Iako pučističke milicije i plaćenici i dalje imaju snažna pojačanja, EU Operacija Irini na Sredozemlju (čiji je proklamirani cilj provođenje embarga na oružje za Libiju) praktički sankcionira legitimnu vladu.
U januaru, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u članku objavljenom i POLITICO-u napisao je da će situacija u Libiji poslužiti kao test za EU. Možemo reći da je pala na ovom ispitu. Evropa se mora uspraviti i oštro reagovati suočena sa šokantnim otkrićem masovnih grobnica u Tarhuni s tijelima žrtava koje su navodno ubile Haftarove snage. U međuvremenu, blokada libijskih naftnih resursa ostavlja libijski narod bez ključnog resursa.
Ostavljanje Libije na milost i nemilost gospodara rata bilo je, i još uvijek je, velika graška. Turska tehnička i edukativna pomoć legitimnoj vladi u Libiji,pružena na njezin zahtjev, promijenila je ravnotežu na terenu i povećala održivost diplomatskih napora poput Berlinske konferencije. Bez naše pomoći, Tripoli bi pao u ruke pučističke koaliciju i dogodila bi se velika humanitarna katastrofa - s efektima prelivanja koji bi se osjetili širom Evrope.
Umjesto da stane na stranuTurske, vidjeli smo da naš tradicionalni saveznik i evropski partner Francuska– koja podržava Haftara - iznosi netačne tvrdnje o incidentu u kojem su učestvovali njezin ratni brod i turska plovila u Istočnom Sredozemlju. Kad NATO te tvrdnje nije potvrdio, Pariz se povukao iz jedne važne operacije Saveza. Na drugima je da prosude je li to bila dobra strateški odluka.
Drugo, što se tiče Sirije, naša prisutnost u sjeverozapadnom gradu Idlibu spriječila je humanitarnu katastrofu za oko 3,5 milijuna ljudi izolovanih na malom teritoriju i izloženih nasilju od strane sirijskog režima i njegovih pristaša. Naša intervencija je zaustavila masakr i marš miliona ljudi na najjužniju evropsku granicu.
Paralelno s našim naporima za oživljavanjem političkog procesa, koji ostaje jedini održiv izlaz iz ove desetljetne krize, fokusiramo se na pripremu uslova za olakšavanje povratka sirijskih izbjeglica na dobrovoljnoj osnovi i na bezbjedan način. Kao zemlja koja je ugošćava najveći broj izbjeglica na svijetu, potrošili smo više od 40 milijardi dolara za potrebe 3,6 milijuna sirijskih izbjeglica u Turskoj. Od nas se ne može očekivati da ih primimo još. Pored toga, za 402.000 sirijskih izbjeglica pružili smo šansu da se vrate u svoju domovinu na područjima koja su turske trupe preuzele od terorističkih snaga Daesh (ISIS) i terorista PKK/YPG-a.
Treće, Kipar i Istočno Sredozemlje. Na našoj zajedničkoj konferenciji za novinare 6. jula u Ankari, Josep Borrell, šef vanjske politike EU, napomenuo je da je „Istočno Sredozemljeključna regija za Evropu“. Pa i za nas je. Imamo najdužu obalu na Istočnom Sredozemlju.
Maksimalističke i jednostranetvrdnje Grčke i kiparskih Grka krše suverena prava i Turske i kiparskih Turaka. To je neprihvatljivo. Uvijek iznova izražavamo spremnost za dijalog kako bi pronašli pravedno, pravično i mirno rješenje. Isto to čine i kiparski Turci. Nažalost, odgovor je neprijateljstvo prema Turskoj i Turskoj Republici Sjeverni Kipar. To nam ne ostavlja drugog izbora nego da nastavimo naše aktivnosti na bušenju i istraživanju na Istočnom Sredozemlju kako bismo zaštitili naše nacionalne interese i jednaka prava kiparskih Turaka.
Ova tri slučaja samo su najnoviji primjeri u nizu zloupotreba i otuđenja Turske putem politika koje ni na koji način ne mogu biti održive. Također smo iznevjereni u procesu pridruživanja EU i u razdoblju nakon neuspjelog pokušaja puča 2016. godine.
Sada je tu potencijalni negativni multiplikator pandemije koronavirusa, koji može stvoriti nove nestabilnosti ili pogoršati postojeće. Ne smijemo biti uvučeni u vrtlog koji nas okreće jedne protiv drugih. Evropi su potrebne konstruktivne strategije koje u prvi red stavljaju win-win formule za Tursku, a ne reaktivni koraci zarad solidarnosti s EU-om i uskogrudna očekivanja nekoliko zemalja.
Postoji neosporna zajednička osnova za nadgradnju. Na jednom nivou, inicijative poput Konferencije o budućnosti Evrope i procesa promišljanja u NATO-u su korisni koraci naprijed. Vode nas u pravom smjeru kako bi nam pomogli da se prilagodimo promjenjivim geostrateškim perspektivama, poštujući jedni druge kao nužne partnere.
Dakle, pogledajmo naprijed i izgradimo inkluzivni okvir koji će iskoristiti istinsku transformativnu snagu saradnje Turske i EU u našem zajedničkom susjedstvu. To bi bio pravi način razmišljanja - posebno u nemirnim vodama ere post-pandemije."
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
