Boravio u Tomislavgradu
141

Milanović negirao presude Haškog tribunala pa poručio: Ne trabunjamo o "hrvatskom svijetu"

S. M.
Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Foto: Denis Kapetanovic/PIXSELL
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović ocijenio je štetnim što se u Bosni i Hercegovini Hrvatsku naziva agresorom, te je umanjio značaj haških presuda u kontekstu ocjene o ulozi hrvatske i presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata tokom rata u BiH.

"Mi ne trabunjamo ni o kakvom o hrvatskom svijetu kojega se netko treba bojati. Ne trabunjamo o ruskom i srpskom svijetu, ne kolčimo, ne postavljamo međe i granice", rekao je Milanović.

On je u Tomislavgradu prisustvovao 32. godišnjici utemljenja brigade kralja Tomislava HVO-a.

"Bez Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća obrane danas ne bi bilo slobodne BiH koju poštujemo, za kojom ne posežemo, ali u kojoj za Hrvate tražimo jednaka prava kakva su propisana u Daytonskom sporazumu koji se ne poštiva. Hrvati u BiH su zaslužili da se poštuju njihova prava”, istaknuo je.

Kazao je kako nije lijepo slušati svaki drugi dan o "nekom" Udruženom zločinačkom poduhvatu.

"Ili o tome kako je hrvatska vojska bila okupatorska", rekao je Milanović.

Izrazio je očekivanja da će prestati "preglasavanje" Hrvata od Bošnjaka.

"Vjerujem da će vrlo brzo Hrvatska biti u stanju pomoći Hrvatima da izmjenama Izbornog zakona dobiju svoja prava. To je simbolička stvar i važna je. Sada je vrijeme da se to bez straha kaže", dodao je.

Šta je istina?

Sudije Haškog tribunala se ne bi složile sa predsjednikom Hrvatske da je riječ o "nekom UZP-u", već je po njihovom sudu vrlo konkretan. U presudi "Prlić i drugi" jasno se naglašava da je Hrvatska okupirala dijelove Bosne i Hercegovine putem snaga HVO-a.

"Žalbeno vijeće je mišljenja da je jasno da je Pretresno vijeće smatralo da je Hrvatska izvršila okupaciju putem HVO-a (dijelove Prozora, Gornjeg Vakufa, zapadnog Mostara, Ljubuškog, Stoca i Čapljine). Žalbeno vijeće smatra da Stojić i Praljak nisu pokazali da je Pretresno vijeće u tom smislu pogriješilo. Žalbeno vijeće stoga odbacuje njihove argumente", navodi Sud.

Osim toga, navodi da je Pretresno vijeće donijelo niz činjeničnih zaključaka na osnovu kojih je utvrđeno da je Hrvatska imala vlast nad HVO-om, svojim agentom.

Ti zaključci su se odnosili na čvrste veze između Hrvatske i HVO-a, za što kao primjer služi blizak odnos Jadranka Prilića, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića s visokim političkim, vojnim i upravnim vlastima Hrvatske, činjenicu da su među učesnicama Udruženog zločinačkog poduhvata bili kako politički i vladini funkcioneri i vojni oficiri Hrvatske, tako i zvaničnici političkih, vojnih i upravnih strutkrua Hrvatske zajednice (Republike) Herceg Bosne (HZ (R) HB).

Osim toga, Žalbeno vijeće je utvrdilo da je Pretresno vijeće zaključilo da su snage HV-a direktno intervenisale na strani HVO-a u sukobu sa Armijom BiH.

"Žalbeno vijeće je utvrdilo sljedeće zaključke: (1) centralnu ulogu koju su Prlić i Praljak imali u ostvarivanju političke i vojne podrške Hrvatske koja je bila potrebna u HZ (R) HB, (2) činjenicu da je HVO prihvatio to da su Praljak i Petković istovremeno bili pripadnici HV-a i HVO-a u tom ključnom period u sukobu s ABiH. Žalbeno vijeće smatra da su to pokazatelji stvarne vlasti koju je Hrvatska, putem HVO-a, vršila nad teritorijom BiH", stoji u presudi.

Dodatno, Žalbeno vijeće je potvrdilo zaključke Pretresnog vijeća da su pripadnici političkih i vojnih struktura Hrvatske i HZ(R) HB dogovorili da osmisle i ostvare Zajednički zločinački poduhvat.

"Žalbeno vijeće smatra da je to još jedan faktor koji pokazuju stvarnu vlast koju je Hrvatska vršila nad HVO-om i nad teritorijom BiH", navodi se u presudi "Prlić i drugi".