Miljević o Brexitu: Sadašnja EU ne predstavlja uniju evropskih naroda
Prvo pitanje koje se postavljalo u BiH nakon rezultata referenduma u Velikoj Britaniji je, da li će ta odluka imati eventualne posljedice na BiH i njen put ka EU. Profesor Miljević smatra da izlazak Britanaca iz EU neće imati nikakve posljedice na našu zemlju iz više razloga.
"Prvi razlog zašto neće biti posljedica je činjenica da i bez Brexita Unija nije namjeravala primiti nikoga prije 2020. godine. Drugi je činjenica da BiH, osim deklarativno, i ne želi pristupiti EU s obzirom kako se vlasti i političari odnose prema tome, a treći leži u činjenici da tek sada od tzv. reformske agende, koja ionako nije imala nikakvu stvarnu unutrašnju podršku, neće biti ništa.
Drugim riječima mislim da izlazak Britanije iz EU neće imati gotovo nikakve posljedice po ulazak BiH u EU, s obzirom da BiH političari i ne žele ulazak zemlje u EU i bilo kakav naš ozbiljan napredak na tom putu, jer znaju da tako sijeku sebi granu na kojoj sjede", kazao je Miljević.
Britanci su za izlazak iz EU-a glasali iz finansijskih razloga, odnosno mišljenja da će napuštanjem EU-a sačuvati velika finansijska sredstva, koja su prije toga davali u fondove EU. Ipak, nakon prvobitnih analiza ustanovljeno je da je izlazak iz Unije najviše podržalo ruralno stanovništvo i građani sa nižim stepenom obrazovanja.
"Mislim da je osnovni razlog za napuštanje Unije ogroman stepen birokratizacije EU i odvojenost tj. otuđenost evropskih centara moći od bilo kakve stvarne mogućnosti da se utječe na kreirane politike koje opet različito pogađaju pojedine države i često nisu u njihovom najboljem interesu.
Činjenica je da način na koji danas funkcioniše EU preko Evropske komisije i pod utjecajem najmoćnijih članica, u stvari ne predstavlja uniju evropskih naroda i građana koji na demokratski način, uvažavajući najbolje interese svih, donosi odluke važne za Evropu, nego prije uniju Evropske komisije i sad već 27 vlada koje iza zatvorenih vrata i netransparentno donose odluke u svom najboljem interesu, a ne interesu onih koji ih biraju i plaćaju. Kako to u praksi izgleda najbolje znamo mi ovdje u BiH.
Ne vjerujem da iza svega stoje bilo kakvi ozbiljni ekonomski interesi jer Britanija nikad više neće moći imati ovako povlašten ekonomski položaj kakav je imala u EU do sada i koristiti maksimalne pogodnosti jedinstvenog tržišta od 500 miliona ljudi, a pri tome imati povlašten položaj u odnosu na druge članice", ističe Miljević.
Među prvim direktnim posljedicama rezultata referenduma u Velikoj Britaniji je pad funte, nešto manji pad eura i nestabilna situacija na berzama. Zbog svega toga građani Ujedinjenog Kraljevstva bi u naredne dvije ili tri godine značajno mogli osjetiti finansijske posljedice napuštanja EU-a.
"Kratkoročno, u slijedećih dvije do tri godine sigurno će biti posljedica. Vidimo da je funta oslabila za gotovo 10 posto, što opet znači da će sva roba koju Britanci uvoze, a radi se prvenstveno o robi namijenjenoj širokom krugu stanovništva, poskupjeti. Berze su odmah reagovale i britanske firme su u danu izgubile na vrijednosti skoro 200 milijardi, što smatram manjim problemom, s obzirom da su moderne berze najobičnije kockarnice u kojima na dugi rok svi ulagači gube, a samo organizatori igre sigurno zarađuju. Više zabrinjava činjenica da su vodeće banke u Britaniji izgubile u prosjeku četvrtinu svoje vrijednosti pa se postavlja pitanje kako će vlasti i regulatori reagovati. Čitav je još niz mogućih finansijskih i ekonomskih posljedica o kojima je sad vrlo teško govoriti i teško ih je predvidjeti", objašnjava Miljević.
On dodaje i da će Evropa značajno osjetiti izlazak Velike Britanije iz EU-a, a prije svega briselska birokratija.
"Ovo je prvenstveno strašan udarac za briselsku birokratiju i dvije vodeće zemlje EU Njemačku i Francusku i općenito čitav način upravljanja EU i poraz politika koje su se do sada vodile. EU gubi mnogo zato što izlazi jedna od najznačijnih članica i ako ništa drugo ostale članice će sada morati naći dodatni novac da uplaćuju u evropske fondove ili će se fondovi morati smanjiti što u datim ekonomskim i socijalnim uslovima će svakako imati posljedice. Pored toga i ekonomija zemalja EU će pretrpjeti štetu kao i finansijska tržišta i banke", ističe Miljević.
Sada je otvoreno pitanje koliko će Brexit pokrenuti i druge zemlje za slične poteze. Odmah nakon rezultata referenduma u Velikoj Britaniji desničarske struje u Holandiji pokrenule najavile su mogućnost raspisivanja referenduma u toj zemlji, gdje bi građani odlučivali o tome da li žele ostati u EU.
"Svakako da je Brexit vjetar u leđa euroskepticima, desničarima i nacionalistima u zemljama EU i očekujem da će se takvi zahtjevi vrlo brzo pojaviti kao što ih je desnica u Francuskoj već iznijela. Ne očekujem da će se to i stvarno desiti bar u naredne dvije godine dok se svi ne uvjere kako će Britanija prolaziti u procesu razdruživanja. No, sa desničarima i nacionalistima nikad ne znate jer oni su skloni da poduzimaju akcije ne razmišljajući o stvarnim posljedicama. Bilo kako bilo nije nemoguć ni scenario u kojem Francuska izlazi iz EU što bi onda bio definitivan kraj eura i ideje evropskog zajedništva. Budućnost Evrope zbog svega što se dešava sigurno ne može biti svijetla i blistava. Budućnost EU je trenutno upitna i neizvjesna. Sve to navodi me na zaključak da bi zemlje koje su pred vratima EU, kao što su zemlje zapadnog Balkana uključujući i našu, morale 'stati na loptu'", naglašava profesor Miljević.
Zbog svih najava i mogućih scenarija za zemlje koje imaju aspiraciju da pristupe EU predviđa se težak period prilagođavanja situaciji koja će uslijediti.
"Sve ovo govori da su pred nama, nažalost još teža ekonomska, socijalna i politička vremena. Nadu jedino budi činjenica da će, kad za apatične i autistične građane BiH situacija postane neizdrživa, nešto morati da se desi. Dobro ili loše vidjet ćemo vrlo brzo u naredne dvije do tri godine", zaključuje Miljević.
