Mjesec dana dijeli Poljsku od izbora koji bi mogli uzdrmati političku scenu
U Poljskoj će 15. oktobra biti održani parlamentarni izbori koji bi mogli promijeniti političku situaciju u zemlji, jer je vladajuća stranka PiS, poznata i kao Pravo i pravda, izgubila značajnu podršku od posljednjih izbora održanih prije četiri godine.
Dok je 2019. PiS osvojio 43,6 posto glasova, stranka je sada nekoliko procenata ispod tog nivoa uspjeha. Prema najnovijoj anketi POLITICO-a urađenoj 9. septembra trenutno imaju 38 posto podrške.
Iza PiS-aa je stranka Građanske koalicije Donalda Tuska (Koalicja Obywatelska) sa 30 posto glasova i krajnje desničarska Konfederacija Sloboda i nezavisnost (Konfederacja Wolsność i Niepodległość) sa 11 posto glasova.
Trenutne ankete pokazuju da bi PiS, koji vlada Poljskom od 2015. godine, mogao tražiti koalicionog partnera za formiranje sljedeće vlade jer ne uspijeva postići apsolutnu većinu, iako je još uvijek nejasno gdje će ga naći.
Ovi izbori će biti ključni za budućnost poljske politike, izjavila je za Euronews Anita Prazmowska, profesorica na Londonskoj školi ekonomije i političkih nauka (LSE) i stručnjakinja za poljsku politiku i historiju.
"To je jako važno jer oni koji su kritični prema PiS-u su apsolutno očajni za promjenom, osjećaju da sada žive u državi koja je vrlo blizu fašizmu. Oni ne vole da koriste tu riječ jer je povezana sa nacistima i njena upotreba u Poljskoj bi zapravo diskreditovala vaše argumente. Ali, prisustvovala sam konferenciji prošlog mjeseca i rekla sam 'ovo je stvarno, iskreno, fašistički program'", rekao je ona.
Smatra da u Poljskoj vlada nacionalistička i populistička te da se populizam svodi na to da država redefinira ulogu države, zbog čega je ona naziva "fašističkom".
PiS je pozvao na kontroverzni referendum o migracijama koji će biti održan uporedo s parlamentarnim izborima 15. oktobra, što je potez koji su kritičari opisali kao pokušaj okupljanja birača oko vlade. Prethodni čvrst stav stranke po pitanju migracija pomogao joj je da preuzme vlast 2015.
Redefiniranje poljske politike kroz koalicije
Prema Prazmowskoj, "energija za promjenu" lica poljske politike mogla bi doći od novih koalicija koje bi mogle biti formirane tokom kampanje.
"Vladajuća stranka je veoma svjesna da Jaroslav Kačinjski (lider PiS-a) dostiže godine u kojima nije tako dobar u okretanju i prenošenju, podjeli i privlačenju političara kao što je bio prije", rekla je Prazmowska.
"Dakle, postoji osjećaj da će, šta god da se desi, kakvi god bili izborni rezultati, postojati duži period pregovora. I ovi pregovori bi mogli dovesti do redefiniranja politika, ne politike vlade kao takve, već potrebe za koalicijama", dodala je.
Kačinjski, koji je bio premijer Poljske 2006. i 2007. godine, a sada je zamjenik premijera, trenutno ima 74 godine.
Ali, Prazmowska je rekla da ostaje pitanje da li dvije velike grupe u poljskom biračkom tijelu, ljudi koji su glasali za PiS i oni koji su podržavali stranke centra, mogu sakupiti dovoljno glasova da ove stranke dobiju većinu, jer nijedna strana nije sigurna u pobjeda.
Svaka stvarna promjena u politici zemlje ovisit će o koalicijama koje će PiS i Tuskova stranka Građanska koalicija tražiti, rekla je Prazmowska, bez obzira na to da li će se one naći na ljevici ili krajnjoj desnici, poput Konfederacije.
Da li je moguće da će PiS i Tusk sklopiti savez sa Konfederacijom?
Konfederacja, koja je na scenu poljske politike izašla s ekstremnim anti-LGTBQ+, antisemitskim i antimigrantskim stavovima, značajno je povećala svoju podršku od izbora 2019., kada je dobila samo 6,8 posto glasova.
Jedan od njegovih lidera, 36-godišnji Slawomir Mentzen, ima skoro 800.000 pratilaca na TikToku.
Njen rastući značaj u poljskoj politici čini to tako da bi stranka mogla biti u stanju da igra presudnu ulogu na sljedećim izborima, a stručnjaci raspravljaju o mogućoj koaliciji s PiS-om ili Tuskovom strankom Građanske koalicije.
Sve tri stranke trenutno omalovažavaju opciju međusobne koalicije. Ali, Prazmowska je rekla da bi ovo mogao biti dio strategije da se njihovo biračko tijelo održi sretnim prije sklapanja saveza nakon izbora.
Iako bi koalicija između PiS-a i Konfederacije mogla izgledati ideološki vjerovatnija, u svojim programima ove dvije stranke nemaju ništa zajedničko, rekla je Prazmowska.
"Konfederacja je protiv jake državne vlasti, protiv oporezivanja, protiv državne intervencije, protiv moći države. A PiS je zapravo jako intervencionistički, njegova politika je bila populistička na osnovu toga da će država pomoći građanima.
Dok PiS podržava nacionalističku politiku i njenu otvorenu antiimigraciju, "ulazna karta" Konfederativne stranke, rekla je Prazmowska, bio je "antisemitizam".
Jedna od politika koja je Kačinjskog učinila popularnim, rekla je profesorica, bilo je povećanje broja godišnjih isplata koje primaju penzioneri u zemlji sa 12 na 13 i veće isplate novca porodicama. Ali Konfederacija kaže da ove politike treba ukinuti "jer državni novac mora biti povučen, a vlada mora da se povuče".
No, iako njihovi programi ne sugerišu potencijalnu osnovu za saradnju između dvije stranke, Prazmowska je rekla da bi ih moglo ujediniti to što Konfederacja ne može pobijediti sama, a PiS-u će vjerovatno biti potrebna njihova podrška.
"Konfederacja bi mogla sklopiti savez sa drugim desničarskim strankama, ali i dalje ne bi imala dovoljno poslanika u parlamentu", rekla je Prazmowska.
"Dakle, možda bi i dalje ušli u taktički sporazum s PiS-om, ali možda nakon izbora – kako bi obje strane zadržale svoj identitet", dodala je.
Ona smatra da je vjerovatno da će PiS nakon izbora postaviti političara Konfederacije ili za premijera ili za ministarstvo trezora.
Još jedna koalicija, predvođena Tuskom
Postoji šansa da se formira još jedna koalicija, koju predvode Tusk i Građanska platforma.
"Širok je prostor kada su oni u pitanju. Hoće li krenuti prema ljevici i seljačkoj stranci koja u posljednje vrijeme raste?", rekla je Prazmowska.
Smatra da bi to bila neugodna situacija, jer se Tusk vidi kao čovjek iz Evropske unije a Seljačka stranka nije bila prijateljska prema Evropskoj uniji.
I ova potencijalna koalicija, rekla je Prazmowska, biće napravljena nakon izbora.
"Zaista je antidemokratski kada razmislite o tome. U poljskim medijima postoji takav osjećaj anksioznosti i nesigurnosti", zaključila je Pramowska.
