Mjesec dana od napada Hamasa i početka izraelskog terora: Sudbina dva miliona Palestinaca u Gazi potpuno je neizvjesna
Brojne zemlje svijeta osudile su napad i izrazile podršku Izraelu, a u posjetu solidarnosti stigao je i američki predsjednik Joe Biden. Napad je okarakterisan kao jedan od najvećih od postanka Države Izrael.
Blokada Pojasa Gaze
Kao odgovor Izraela uvedena je potpuna blokada Pojasa Gaze uz prekid dotoka energenata.
"Naredio sam kompletnu opsadu Pojasa Gaze. Neće biti struje, vode, goriva. Sve je zatvoreno", poručio je 9. oktobra izraelski ministar odbrane Yoav Gallant.
Kao proklamovani cilj Vlada Izraela iznijela je potpuno uništenje vojnih i civilnih struktura Hamasa u Pojasu Gaze, ali se na početak kopnene operacije moralo sačekati raspoređivanje dodatnih američkih kopnenih i pomorskih snaga u regionu kao mehanizam odvraćanja Irana i njegovog proxya, libanonskog Hezbolaha.
S tom namjerom Amerikanci su u prvih sedam dana od početka krize poslali dva nosača aviona u istočni Mediteran, USS Eisenhower i USS Geral R. Ford.
Pripreme IDF za kopnenu operaciju pratilo je masovno bombardavanje Hamasovih snaga i njihove infrastrukture širom Pojasa Gaze tokom kojeg je, prema iinformacijama institucija u Gazi, stradalo hiljade civila.
Slike razrušenih stambenih naselja, kolona izbjeglica, tijela ubijenih civila i lica preplašenih i unesrećenih ljudi, obišle su svijet.
Evakuacija Palestinaca na jug ili etničko čišćenje?
Gotovo nevjerovatno zvučao je zahtjev IDF objelodanjen 13. oktobra da u roku 24 sata 1,1 milion palestinskih civila napusti sjeverni dio Pojasa Gaze i preseli se na jug, navodeći da se on provodi zbog njihove sigurnosti.
"Moći ćete se vratiti u grad Gazu tek kada bude objavljeno drugo saopćenje koje to dozvoljava. Ne približavajte se području sigurnosne ograde s Državom Izrael. Hamasovi teroristi se kriju u gradu Gazi unutar tunela ispod kuća i unutar zgrada u kojima žive nedužni civili Gaze", saopćeno je.
Predstavnik UN kazao je da je nemoguće provesti naredbu IDF-a i da sve vodi prema humanitarnoj katastrofi. U međuvremenu su izraelski mediji objavili dokument Ministarstva obavještajnih službi koji vladi preporučuje preseljenje dva miliona Palestinaca na poluotok Sinaj u Egiptu, što je prvobitnom zahtjevu IDF dalo potpuno drugu dimenziju.
Početak kopnene ofanzive i opreznost Teherana
Krajem oktobra IDF je počeo sa ograničenim kopnenim upadima u Pojas Gaze, koji su se postepeno intenzivirali s ciljem uništenja tunela u kojima se kriju borci Hamasa. Prvog novembra Komandant IDF-a brigadni general Itzik Cohen rekao je da se snage IDF-a trenutno nalaze duboko u Pojasu Gaze, "na vratima grada Gaze".
U nadi da odvrate izraelske snage od kopnene operacije predstavnici iranskih vlasti i Hezbolaha danima su slali prijeteće poruke, a broj incidenata i sporadičnih okršaja IDF-a s Hezbolahom na libanonskoj granici postajao je sve veći. Ipak, to nije uzrokovalo otvaranje drugog fronta na sjeveru.
Dugoočekivani govor lidera Hezbolaha Hassan Nasrallaha od 3. novembra nije u tom smislu ništa promijenio.
"Neki tvrde da će se Hezbolah pridružiti borbi. Kažem vam: Mi smo u ovoj borbi od 8. oktobra. Neki bi željeli da se Hezbolah upusti u sveobuhvatni rat, ali mogu vam reći: ovo što se sada dešava duž izraelsko-libanske granice je značajno i to nije kraj", rekao je on.
Prebacivanje fokusa sa Ukrajine na Bliski istok
Kopnenoj ofanzivi IDF-a u Pojasu Gaze trenutno se kraj ne nazire. Uz stotine ubijenih pripadnika Hamasa, stradalo je i nekoliko desetina izraelskih vojnika.
Međutim, najveći broj stradalih su civili. Prema podacima institucija u Pojasu Gaze do sad je ubijeno preko 10.000 osoba, što je izazvalo snažne osude dijela javnosti zapadnih zemalja koja traži okončanje sukoba.
Najveći broj zemalja svijeta kroz usvajanje rezolucije u Generalnoj skupštini UN-a pozvalo je na primirje i dostavu humanitarne pomoći Palestincima.
Ruski lider Vladimir Putin iskoristio je postojeći sukob da popravi poljuljani rejting u svijetu, narušen agresijom njegove zemlje na Ukrajinu, podrškom Palestincima i zahtjevom da se konačno implementira rješenje o dvije države.
Fokus svjetske javnosti sa sukoba u Ukrajini potpuno je prebačen na Bliski istok, polarizujući stavove, naročito u zemljama Zapada gdje su u skoro svim značajnijim centrima organizovani propalestinski skupovi, ali i kontraskupovi podrške Izraelu.