Ništa nije isto
115

Mjesec koji je šokirao svijet: Trump je promijenio gotovo sve što se znalo o američkoj vanjskoj politici

Piše: F. H.
Ilustracija: Klix.ba/ A.L
Ilustracija: Klix.ba/ A.L
Donald Trump je prije samo mjesec dana položio zakletvu kao 47. predsjednik SAD-a, od tada se svijet promijenio brzinom koja nije zabilježena od pada komunizma u istočnoj Evropi. Svojim potezima Trump je udaljio saveznike, a kod tradicionalnih neprijatelja izazvao zadovoljstvo.

Od 20. januara gotovo da nije protekao dan da Donald Trump nije šokirao svijet, a mete njegovih napada su bili uglavnom do sada i historijski gledano američki saveznici. Među prvim potezima i prije službenog ulaska u Bijelu kuću kojima je Trump šokirao Evropu bili su zahtjevi za američkom kontrolom nad Grenlandom koji se nalazi pod danskom upravom.

Grenland

Nakon što je iskazao interesovanje za Grenland, Donald Trump nije želio da isključi vojni i ekonomski pritisak na Dansku kako bi prepustili kontrolu nad najvećim otokom na svijetu. Obrazloženje koje je dao je bila navodna zabrinutost za strateške interese SAD-a u području Artika, ali su spomenuti i vrijedni minerali koji se nalaze.

Marco Rubio, državni sekretar, je kazao da se Trump ne šali sa svojom idejom za preuzimanje Grenlanda.

Danska je odbacila ideju da proda ili prepusti kontrolu nad Grenlandom i poslala poruku da o budućnosti otoka mogu odlučiti samo njegovi stanovnici. Također, najavili su povećavanje ulaganja u vojsku i sigurnost ovog otoka.

Kanada, Meksiko, Panama

Trump je uspio i da "zakuha" s najbližim američkim susjedom i saveznikom Kanadom. Jedna od provokacija je bila da Kanada treba da postane 51. država SAD-a, što je naravno odbijeno kao suluda ideja.

Po komšijama Kanadi i Meksiku, Trump je udario uvođenjem carina od 25 posto na uvoz roba iz ove dvije države. Ipak, nakon razgovora s liderima je nakon 24 sata odlučio da suspenduje odluku na mjesec dana. Odluku o uvođenju carina većina je ekonomista označila nelogičnom i dugoročno štetnom po američke interese i privredu.

Panama se na meti Trumpa našla zbog Panamskog kanala koji je jedan od ključnih svjetskih pomorskih puteva. Trump je iznio tvrdnje da je Kina ta koja kontroliše kanal i da je time Panama prekršila uslove sporazuma kojim je dobila kontrolu nad ovim kanalom.

Trump je zaprijetio čak i vojnom intervencijom. Lideri Paname su odgovorili time da neće popustiti pod pritiskom.

Državni sekretar Marco Rubio je išao u posjetu Panami gdje je ponovio Trumpove poruke i poručio da je predsjednik Donald Trump preliminarno utvrdio da trenutni nivo utjecaja i kontrole Kineske komunističke partije nad područjem Panamskog kanala predstavlja prijetnju te da krši Ugovor o stalnoj neutralnosti i radu kanala.

Naglasio je da je takav status quo neprihvatljiv te upozorio da će, ukoliko ne dođe do hitnih promjena, Sjedinjene Američke Države poduzeti potrebne mjere kako bi zaštitile svoja prava iz sporazuma, aludirajući na mogućnost američke intervencije ukoliko se situacija ne promijeni.

Gaza

Jedna od najmonstruoznijih ideja Donalda Trumpa koja je izazvala zaprepaštenje gotovo svih država svijeta osim Izraela jeste ona o protjerivanju dva miliona Palestinaca iz Pojasa Gaze.

Trump je predložio da se Palestinci presele u Jordan ili Egipat i da se u Gazi napravi "Rivijera Bliskog istoka", a nije isključio ni slanje američke vojske koja bi ovo obezbijedila. Trump nije definisao kojoj bi državi pripadala teritorija, ali se jasno radilo o aluzijama na američku sigurnosnu kontrolu.

Ideju da se Palestinci iz Gaze presele su odbacili Palestinci, ali su ga odbile i arapske države, a Jordan i Egipat su poslali poruku da bi prihvatanje tog broja Palestinaca ugrozilo njihovu nacionalnu sigurnost.

Trump i dalje zvanično nije odustao od ovog plana, ali su iz administracije ipak poslate poruke da očekuju da Arapi ponude vjerodostojan plan.

Pregovori s Rusijom i izdaja Ukrajine

Trump iako nije završio odmah rat Rusije i Ukrajine kako je obećavao u predizbornoj kampanji pokrenuo je pregovore i poslao niz izuzetno zabrinjavajućih poruka za Ukrajinu.

Iz pregovora koji su organizovani u Rijadu isključena je Ukrajina, a nakon sastanka Marco Rubio je flertovao s idejom geostrateškog saveza SAD-a i Rusije.

Najveći šok je ipak bio Trumpov bijes nakon što je Zelenski odbio da prihvati "sporazum" kojim bi Ukrajina kroz mineralne resurse isplatila SAD-u 500 milijardi dolara zbog pomoći koja je pružena. Isplata 500 milijardi dolara je veća od iznosa koji je Njemačka morala da isplati nakon poraza u Prvom svjetskom ratu i značila bi gotovo ekonomsku kolonizaciju Ukrajine. Također, kao činjenicu Trump je isticao to da će Rusiji ostati kontrola nad teritorijama koje kontroliše u Ukrajini.

Trump je Volodimira Zelenskog prozvao diktatorom zbog toga što u Ukrajini nisu održani izbori, a čak ga je djelomično optužio i da je kriv za rusku agresiju.

Ovim potezima je Trump doveo do značajnog urušavanja transatlantske saradnje koja je bila osnovica američke politike još od Drugog svjetskog rata.

Ostali potezi

Pod utjecajem Elona Muska širom svijeta obustavljen je rad Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) što je dovelo do problema u mnogim zajednicama koje su ovisile o ovoj pomoći.

Nakon što je Kolumbija odbila da primi migrante koji su protjerani iz SAD-a, a zbog nehumanog načina transporta u vojnim avionima, Trump je naredio uvođenje carina na uvoz robe iz Kolumbije. Ovo je rješeno nakon što je Kolumbija "popustila" i poručila da će prihvatiti one koji se vraćaju, iako to i nije bilo sporno.

Šok u Evropi je izazvao i govor Trumpovog potpredsjednika J.D. Vancea koji je žestoko kritikovao navodni nedostatak slobode govora u Evropi, ali i odnos prema radikalnim desnim populističkim strankama.

Omiljeno Trumpovo ekonomsko oružje su carine, pa je tako uveo carine od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija u SAD.

Nakon samo mjesec u Bijeloj kući već se vidi da je Trump za razliku od prvog mandata puno odlučnije počeo sa provođenjem za koje su mnogi se nadali da će ostati samo na priči.

Međunarodni odnosi su već sada značajno promijenjeni i Trump je pokazao da za njega ništa ne znače ni tradicionalni saveznici, odnosi i principi na kojima se desetljećima formirala američka vanjska politika. Evropljanima je poslao poruku da imaju drugorazrednu ulogu u međunarodnim odnosima i da se ne mogu više oslanjati na američko savezništvo.

Potezima je pokazao i da za njega ništa ne znače principi nepromjenjivosti granica, međunarodnog prava i da se države svijeta moraju naučiti živjeti u novom svijetu u kojem SAD više nisu nositelj "zastave demokratije".