Analiza anketa u cijeloj EU otkriva da u nekim zemljama, obično onima u istočnoj Europi, negativan stav prema migracijama češće imaju generacija Z ili milenijalci nego generacija X ili baby boomeri.
Rezultati dolaze prije očekivanog porasta podrške krajnje desničarskim strankama na izborima za Evropski parlament u junu te nakon nedavnih izbora u Nizozemskoj, Finskoj, Švedskoj i Francuskoj na kojima su mladi u neviđenom broju glasali za nacionaliste i euroskeptike.
U cijeloj Europi, baby boomeri su još uvijek generacija koja će najvjerojatnije imati antiimigracijska stajališta, ali u nekim državama članicama EU milenijalci (oni rođeni između 1980. i 1997. godine) i generacija Z (rođeni nakon 1997. godine) imaju jednako negativan ili još negativniji stav prema imigracije izvan EU.
Guardianova analiza temelji se na generacijskim anketnim podacima koje je objavio Eurobarometar (zbirka istraživanja javnog mnijenja u različitim zemljama koja se redovito provode u ime institucija EU-a od 1974. godine).
U anketi se ispitanicima diljem Evrope postavlja pitanje imaju li negativne osjećaje o imigraciji izvan EU, raščlanjujući rezultate prema generaciji Z, milenijalcima, generaciji X – onima rođenima između 1965. i 1980. – i baby boomerima – između 1946. i 1964. godine.
Rezultati Eurobarometra pokazuju da su stavovi prema imigraciji očvrsnuli među mlađim ispitanicima u četiri godine od posljednjih izbora za EU, odražavajući sveukupni porast antiimigracijskih raspoloženja u svim dobnim skupinama diljem bloka.
U 2019. trećina (32%) Evropljana u dobi između 15 i 24 godine izjavila je da ima negativan stav prema imigraciji, no krajem 2023. ta je brojka porasla na 35%. Za one u dobi od 25 do 34 godine udio ispitanika s negativnim osjećajima porastao je s 38% na 42%.
To znači da su se u određenim zemljama, posebno u istočnoj Europi, pojavili novi generacijski jazovi u stavovima o imigraciji. U Sloveniji su milenijci sada najnegativniji od svih generacija, uključujući i baby boomere.
Više slovenskih milenijalaca također izričito kaže da imaju "jako" negativne osjećaje o useljavanju nego baby boomers - 35% naspram 31% - što ukazuje na porast ekstremnih stavova među mladima u Sloveniji.
Milenijalci u Francuskoj također su posebno protiv imigracije, pri čemu je polovica (50%) te generacije rekla anketarima da se osjećaju negativno, što je veći udio od generacije X i generacije Z.
Ali u Poljskoj i Mađarskoj je vjerojatnije da će generacija Z imati antiimigracijska stajališta. Više od polovice (52%) onih rođenih od 1997. u Poljskoj ima negativna stajališta o imigraciji, u usporedbi s 42% milenijalaca i 39% generacije X.
U Mađarskoj većina u svakoj generaciji ima negativne osjećaje o imigraciji, ali generacija Z postala je relativno negativnija od milenijalaca.
Generacija Z također je znatno negativnija prema imigraciji od milenijalaca u Finskoj, Kipru i Malti, pokazuju podaci Eurobarometra.
Ovaj obrazac rastućeg antiimigracijskog raspoloženja među mladima izrazit je kontrast s drugim državama članicama EU, u kojima se kroz generacije bilježi dosljedan pad negativnih stavova.
U Njemačkoj, Italiji i Španiji udio ispitanika koji kažu da se negativno osjećaju prema imigraciji stalno pada među generacijama.
Podaci Frontexa, granične agencije EU, pokazuju da su ilegalne migracije u EU porasle u posljednjih nekoliko godina, iako je još uvijek daleko ispod razina zabilježenih tokom velike migrantske izbjegličke krize 2015. i 2016. godine.
U 2023. registrirano je 385.445 nezakonitih prelazaka granice u EU rutama poput Mediterana i istočnih granica bloka, što je povećanje u odnosu na 326.217 registriranih 2022. i 199.898 u 2021.
No, 2015. godine, na vrhuncu izbjegličke krize, zabilježena su 1.882.102 ilegalna prelaska.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
