Može li Joe Biden resetovati američku vanjsku politiku i šta bi to značilo za BiH
Većina političkih analitičara smatra ipak da "normalno" iz perioda administracije Barracka Obame neće biti moguće postići u nekom kraćem periodu. Razlog je, slažu se svi, Trumpovo katastrofalno vođenje vanjske politike i nonšalantan odnos prema pandemiji koronavirusa koji je američku ekonomiju bacio na koljena i državu suočio s najvećom recesijom nakon Drugog svjetskog rata.
Trumpovo vođenje vanjske politike bilo je najviše izolacionističko od svih administracija nakon Drugog svjetskog rata. Nekoliko puta je javno izjavio da je "nacionalist", sklapao je bilateralne sporazume, otkazao TTIP, napustio NAFTA-u, povukao je SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama te je oštro krizirao globalne organizacije poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Zabilježio je i niz "izleta" u nikad prije istražena područja: pregovore sa Sjevernom Korejom, nevjerovatnu bliskost s Vladimirom Putinom, trgovinski rat s Kinom i mnoge druge.
Zbog svega toga, sve je više evidentno da će mandat prepustiti svom suparniku Joeu Bidenu, koji je, prema svemu sudeći, mnogo umjerenija i stabilnija ličnost.
Biden smatra da se SAD mora najprije vratiti demokratskim principima najavljujući organizaciju globalnog Samita za demokraciju. Najavio je i povratak SAD-a u klimatski Pariski sporazum iz kojeg je Trump istupio. Optimističan je i po pitanju nuklearnog sporazuma s Iranom, što bi se, ipak, moglo pokazati kao mnogo krupniji zalogaj. Najavio je da će SAD predvoditi borbu protiv koronavirusa u svijetu, a planira i vratiti SAD u WHO.
Što se odnosa prema BiH, pa i ostalim državama u regionu tiče, vjerovatno se i dalje nalazimo nisko na listi prioriteta, što znači da će se, uz manje izmjene, nastaviti postojeća politika.
Član predsjedništva BiH Milorad Dodik u nekoliko je navrata javno podržao Trumpa, vodeći se logikom da, ako je moguća razmjena teritorija između Kosova i Srbije, isto je moguće i između BiH i Srbije. Šanse za takvo nešto veoma su male ko god da sjedne u Ovalni ured, budući da će se svaka američka administracija više zalagati za mirni status quo, nasuprot nesigurnim promjenama.
Uostalom, Dodik je često najavljivao da će nova američka administracija dolaskom Trumpa promijeniti raniji američki kurs prema BiH. Ipak, od toga ništa nije bilo, Dodik je i dalje na crnoj američkoj listi, a tzv. odlazeća administracija je po pitanju BiH gotovo sve zadržala u istom stanju kao i ranije.
Eventualna pobjeda Bidena na određeni način bi vratila nadu u neki aktivniji angažman SAD-a na Balkan, a prije svega kada je riječ o Bosni i Hercegovini u kontekstu izmjena Ustava, ostavštine Dejtona i slično.
SAD o obilježavanju neustavnog 9. januara: Problem nije samo u prazniku, nego i u datumu
