Izvor nafte i plina
1

Nakon dvije decenije postignut dogovor u vezi s podjelom Kaspijskog jezera

Klix.ba
Foto: EPA-EFE
Foto: EPA-EFE
Zemlje čije su granice uz Kaspijsko jezero Rusija, Iran, Azerbejdžan, Kazahstan i Turkmenistan, konačno su se dogovorile o načinu podjele ovog jezera. Nakon dvije decenije, lideri su potpisali Konvenciju o legalnom statusu Kaspijskog jezera.

U Konvenciji se navodi kako će podijeliti i resurse i spriječiti druge sile da postave vojsku u blizini. Ovo je vrlo bitan korak koji je relaksirao regionalne tenzije.

Kaspijsko jezero ili kako ga zovu more, je vrlo bitno iz nekoliko razloga, a među najvažnijim je taj što je bogato naftom i plinom. Utvrđeno je da sadrži 50 milijardi barela nafte i blizu 300 biliona metara kubnih prirodnog plina ispod vodene površine.

Sve kompanije koje su okupirale ovo područje još 1990-ih godina, sada su istjerane.

U ovom jezeru im veliki broj različitih vrsta ribe jestre od koje se pravi skupocjeni kavijar. Između 80 i 90 posto kavijara upravo dolazi iz Kaspijskog jezera, ali tokom posljednjih godina taj procenat opada. Utvrđeno je da ova vrsta ribe brzo nestaje i strahuje se da bi moglo doći do potpunog istrebljenja. Sada su uvedene brojne zabrane za pecanje i pravljenje kavijara.

Glavni problem ovog područja je zagađenost zbog vađenja nafte i rada industrijskih pogona. To je utjecalo na migraciju ove vrste ribe. Zabrinutost raste i zbog kanalizacije koja dolazi iz Irana jer se ribe mogu zaraziti.

Do rasapda SSSR-a Kaspijsko jezero je pripadalo njima i Iranu, ali nastankom dvije nove zemlje raspadom SSSR-a došlo je do komplikacija. Također, konstantno se vodi rasprava da li je riječ o moru ili jezeru. Ukoliko bi se vodilo kao more onda bi spadalo pod međunarodne morske zakone i UN bi odredio na koji način mogu koristiti ovaj prostor i njegove resurse. To bi značilo i da druge zemlje mogu pristupiti.

Ako se definira kao jezero, onda se dijeli između ovih pet zemalja. Granice još uvijek nisu utvrđene, ali podjela resursa i pristup jezeru jesu.