Do razvoja događaja je došlo nakon što je Kongres moldavske međunarodno nepriznate proruske otcijepljene države Pridnjestrovlja ranije ove sedmice zatražio da Putinova vlada provede mjere za odbranu Pridnjestrovlja, što je izazvalo strah da bi Rusija mogla krenuti u invaziju na Moldaviju.
"Želimo nastaviti primati podršku od Ruske Federacije", rekla je Gutul predsjednici Valentini Matvijenko tokom sastanka u petak, prije nego što je zatražila uspostavu direktnih letova između Gagauzije i Rusije.
Matvijenko je odgovorila hvaleći Gutulu za brigu o razvoju privrede, te je hvalila proširenje veza između ruskih regija i Gagauzije i istakla da je 10 ruskih konstitutivnih regija potpisalo sporazume s Gagauzijom.
"Postoji autonomna teritorijalna jedinica, Gagauzija, koja brine o svojim građanima, koja se želi razvijati, koja želi poboljšati dobrobit svojih građana. A ako su lideri Gagauzije voljni sarađivati na ovaj način, mi ćemo pružiti svu moguću pomoć kako bismo ojačali i proširili naše veze. I niko ne može zabraniti ni nama ni vama to učiniti", rekla je Matvijenko, prenosi ruska državna medijska agencija TASS.
Gutul je izabrana da vodi Gagauziju na proruskoj platformi prošle godine na izborima koje je nacionalna vlada Moldavije kasnije istražila zbog prevare, uključujući stanovnike koji su navodno glasali za Gutula nakon primanja mita.
Guvernerkina posjeta Moskvi vjerovatno će pojačati zabrinutost da bi Moldavija mogla postati sljedeća meta Putinovih ekspanzionističkih ambicija. Zemlja dijeli istočnu granicu s Ukrajinom.
Moldaviji je također dodijeljen status kandidata za članstvo u EU 2022., s planovima da postane članica Unije do 2030. Ruska vlada snažno se protivila pridruživanju svojih regionalnih susjeda organizacijama kao što su EU i NATO, čije je širenje Putin naveo kao dodatnu razlog za invaziju na Ukrajinu.
U februaru 2023. godine predsjednica Moldavije Maia Sandu optužila je Putina za planiranje državnog udara kako bi se svrgnula vlada njene zemlje, scenarij za koji su neki zapadni analitičari upozoravali da bi se mogao postići uz pomoć približno 1500 vojnika koji su ostali stacionirani u Transnistriji nakon rata koji je doveo do toga da postane nepriznata država 1990-ih.
Predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji RIA Novosti u srijedu da će Moskva pažljivo razmotriti zahtjev Pridnjestrovlja za zaštitu ruskih sunarodnjaka u regiji.
