NATO general Chris Badia za Klix.ba: Članstvo u savezu je kao brak, Rusija trenutno ima tri cilja
Chris Badia trenutno obnaša funkciju zamjenika vrhovnog komandata Savezničkih snaga za transformaciju.
Znamo da su Balkan, a posebno Bosna i Hercegovina, strateški važni za NATO. Kako NATO trenutno gleda na situaciju na Balkanu i u Bosni i Hercegovini?
Za NATO je, kao što ste mnogo puta čuli, integritet i stabilnost Balkana od najveće važnosti. Ovo nije samo NATO perspektiva, već i stav Evropske unije i njenih članica. Zajednički interes svih ovih nacija je očuvanje stabilnosti i, posebno, održavanje onoga što je postignuto – stabilno i mirno okruženje. Na tome gradimo i želimo unaprijediti postignuća, kako bi se nastavilo sa razvojem mira i stabilnosti u regiji.
Također, ne zaboravimo da su mir i stabilnost na Balkanu važni ne samo za ovaj region, već i za širi evropski kontinent. Nestabilnost na Balkanu može imati posljedice i dalje u Evropi, stoga je NATO posvećen pružanju podrške i jačanju regionalnih kapaciteta. Radimo na tome kroz različite programe saradnje, a sve u cilju osiguravanja stabilne i sigurne budućnosti za zemlje ovog područja, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Jedno od važnijih pitanja u regionu je utjecaj Rusije i Kine, a posebno Rusije. Mislite li da je vojna prijetnja Rusije stvarna za region ili posebno za Bosnu i Hercegovinu?
Ono što svi vidimo, i ne samo u ovom regionu, jeste da nije riječ samo o vojnoj ili ekonomskoj prijetnji – postoji više instrumenata moći koje Rusija koristi. Pored vojnog aspekta, imate politički i ekonomski utjecaj, a danas je jako važna i strateška komunikacija. Rusija koristi sve ove instrumente kako bi utjecala na zemlje Balkana, ali i šire. Strateška komunikacija i narativ koji Rusija pokušava nametnuti imaju za cilj destabilizaciju, stvaranje nesigurnosti i konfuzije.
Kao NATO, sa vojne tačke gledanja, mi pružamo podršku kako bi se ojačale institucije u regiji. Rusija koristi svaku priliku koju nađe da destabilizira situaciju, bilo politički, ekonomski ili vojno. Upravo zbog toga svi moramo biti veoma oprezni i spremni na sve izazove koje takva situacija donosi. Uloga NATO-a je ključna u suzbijanju ruskog malignog utjecaja, a radimo zajedno sa lokalnim vlastima kako bi osigurali stabilnost i sigurnost regiona.
Vidimo kako je članstvo u NATO-u koristilo drugim zemljama u regionu. Kako vidite perspektivu Bosne i Hercegovine, je li realno da uskoro postane članica NATO-a?
Uvijek postoji realan pristup stvarima, ali svi moraju razumjeti da, kako bi se pridružili NATO-u, morate ispuniti određene uvjete. Zašto? Zato što, unutar saveza, morate biti interoperabilni, morate dostići određene standarde, a postoje mnoge stvari koje trebaju biti usklađene. To nije jednostavan proces. Mnogo je aspekata, od vojnih kapaciteta, demokratskih reformi do političke stabilnosti, koje zemlje moraju zadovoljiti prije nego postanu članice NATO-a.
Bosna i Hercegovina je jasno izrazila srednjoročne i dugoročne ciljeve za članstvo u NATO-u, što mi, naravno, veoma cijenimo. Ona je već dio Partnerstva za mir i uključena je u Akcioni plan za članstvo, što je plan kroz koji se prolazi kako bi se ispunili potrebni uvjeti. Ovaj proces zahtijeva vremena i napora, ali NATO snažno podržava BiH na njenom putu. Članstvo u NATO-u nije nešto što se može ostvariti preko noći – to je dugotrajan proces koji donosi koristi svim stranama. Kao u braku, morate raditi na tome da odnos funkcioniše na najbolji mogući način, i slična logika važi i za pridruživanje NATO-u.
Istočno krilo NATO-a, posebno baltičke države, se smatra ranjivim na potencijalnu agresiju. Kako NATO planira poboljšati odbranu tih država, jer to je povezano i s našim regionom?
Pristup NATO-a je uvijek sveobuhvatan, jer postoje mnogi izazovi u svijetu. Ako se fokusirate samo na jedan problem, možete biti preplavljeni drugim izazovima. Na jugu, atlantske zemlje se bave izazovima iz Afrike i Atlantika, dok na sjeveru postoji zabrinutost prema Arktiku. Na istoku, postoje posebni izazovi, a Balkan ima svoje specifične izazove.
NATO razvija strategije koje uključuju sve ove izazove i odgovara na njih na način koji omogućava reagovanje na sve potencijalne prijetnje. Ne možemo se fokusirati samo na jedan problem, jer postoji mnogo faktora koji mogu utjecati na sigurnost. To je razlog zašto razvijamo sveobuhvatan pristup koji integrira različite dimenzije sigurnosnih izazova. Na kraju dana, morate imati instrumente moći koji će vam omogućiti brzo i efikasno reagovanje na te izazove.
S obzirom na vaše poznavanje Bundeswehra, koja je uloga Njemačke u jačanju kolektivne odbrane NATO-a?
Kada govorimo o NATO-u, imamo 32 saveznika i 35 partnera, među kojima je i Bosna i Hercegovina. Svi su bitni za funkcionisanje sistema. Naravno, postoje veće i manje države, a Njemačka, kao druga po veličini nacija u NATO-u, ima posebnu odgovornost. Veće države, poput Njemačke, često predvode inicijative koje pomažu jačanju odbrambenih kapaciteta Evrope.
Jedan od primjera je European Sky Shield, inicijativa koja uključuje integrisanu protivzračnu odbranu. Veće države, poput Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Španije, predvode ovakve projekte, dok manje države imaju priliku da se pridruže i doprinesu zajedničkoj evropskoj odbrani. Njemačka je svjesna svoje vodeće uloge u Evropi, ali na kraju dana, svi saveznici moraju raditi zajedno kako bi postigli zajednički cilj.
Kibernetički napadi iz Rusije postaju sve veći problem. Kako se NATO priprema za moguće napade većeg obima?
U modernom ratovanju, NATO planira sukobe u pet domena: zrak, kopno, more, svemir i kibernetički prostor. Kibernetika je postala domena koja privlači najviše pažnje, jer se prijetnje u ovom prostoru stalno razvijaju. Da biste učinkovito djelovali u kibernetičkom ratu, prvo morate razumjeti prirodu problema, analizirati šta se događa u kibernetičkom prostoru i kako se kreiraju prijetnje.
NATO aktivno radi na stvaranju centara za situacijsku svijest i timova za brzo reagovanje u slučaju kibernetičkog napada. Osim toga, postoji i zajednički razvoj između NATO-a i zemalja članica kako bi se unaprijedila zaštita od kibernetičkih prijetnji. Ovo uključuje analizu podataka, razvoj strategija odbrane i uspostavljanje mreža za koordinaciju i komunikaciju među saveznicima. Kibernetički prostor je ključna domena za budućnost odbrane, a NATO igra ključnu ulogu u jačanju otpornosti na te prijetnje.
General Chris Badia, rođen u Bavarskoj 28. septembra 1963. godine, pridružio se njemačkoj avijaciji 1984. kako bi postao pilot mlaznog aviona i oficir. Stekao je iskustvo kao borbeni pilot u Borbenom krilu 71 "Richthofen", a kasnije je služio kao komandant eskadrile od 1996. do 1998. godine.
Nakon završetka naprednog vojnog obrazovanja u Hamburgu, obnašao je nekoliko ključnih pozicija, uključujući u NATO-u i Ministarstvu odbrane Njemačke. Badia je kasnije komandovao Borbenim krilom 71 i imao višu ulogu u Ministarstvu odbrane, nadgledajući strateško planiranje odbrane. Godine 2022. imenovan je za na funkciju zamjenika vrhovnog komandata Savezničkih snaga za transformaciju.
