NATO saveznici raspravljali o slanju vojske na Grenland nakon Trumpovih prijetnji

Robert Brieger, austrijski general zadužen za vojni odbor EU-a, rekao je da će to poslati "snažan signal" za raspoređivanje snaga pod vodstvom Bruxellesa na Grenland.

Trumpove izjave potaknule su podjele među evropskim nacijama oko toga kako reagirati bez izazivanja transatlantske krize.

Scholz je bio najglasniji evropski kritičar Trumpa zbog Grenlanda, izjavljujući da se "granice ne smiju pomicati silom" kao međunarodno načelo, upućujući svoje riječi na engleskom "koga se to može ticati".

No Mette Frederiksen, danska premijerka, pozvala je saveznike da ne odgovaraju američkom predsjedniku kako bi izbjegli pogoršanje trenutnih napetosti.

Premijerka, koji je pozdravila američku sigurnosnu zabrinutost oko Arktika, obećala je pojačati dansku vojnu prisutnost na Grenlandu, ali je inzistirala da otok nije na prodaju.

Krenula je na evropsku turneju kako bi privatno osigurala potporu država članica EU-a i saveznika u NATO-u, uključujući zaustavljanje u Downing Streetu radi razgovora sa Sir Keirom Starmerom.

Danska je otkrila planove da potroši 1,5 milijardi dolara (1,2 milijarde funti) na dva nova inspekcijska broda, dvije bespilotne letjelice i dvije patrole za pseće zaprege kako bi se povećala sigurnost na otoku.

Kopenhagen je također obećao nadograditi aerodrom kako bi borbeni zrakoplovi F-35 mogli letjeti s Grenlanda.

Francuska i Njemačka su otvoreno hvalile slanje evropskih trupa da se pridruže američkim već stacioniranim tamo.

No, neki su evropski čelnici predložili organiziranje snažnijeg "uzvrata" protiv uvertira američkog predsjednika.

U raspravama u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, države članice su razmišljale o tome može li se pozvati na članak 5, koji kaže da se vojni napad na jednog saveznika smatra napadom na sve, ako Trump doista odobri invaziju na Grenland.

Međutim, opcija je brzo odbačena jer bi zahtijevala jednoglasnu podršku 32 države članice NATO-a, uključujući SAD. Uzajamna odbrana pokrenuta je samo jednom u povijesti saveza nakon napada na Ameriku 11. septembra.

Članak 4., koji glavnom gradu države dopušta pokretanje hitnih konzultacija ako je ugrožena njihova "teritorijalna cjelovitost, politička nezavisnost ili sigurnost", smatra se prikladnijom mjerom.

Mjera se u kontekstu Turske i Grčke često smatra najboljim mogućim mehanizmom za rješavanje napetosti između saveznika.

Razgovori o korištenju NATO-vih ugovora za rješavanje Trumpovih razmišljanja o Grenlandu držani su podalje od Sjevernoatlantskog vijeća, NATO-ovog glavnog političkog tijela za donošenje odluka, gdje SAD ima sjedište.

Treća opcija o kojoj se raspravlja je korištenje NATO trupa za popunjavanje sigurnosnih rupa na Arktiku kako bi se odgovorilo na zabrinutosti američkog predsjednika.

Topljenje ledenih kapa u tom području stvara nove pomorske rute i otvara pristup materijalima rijetkih zemalja, koje i Rusija i Kina nastoje kontrolirati.

Trump je zabrinut jer SAD koristi svemirsku bazu Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda za ključne sisteme upozorenja na projektile, kao i za satelitski i svemirski nadzor.

Mark Rutte, generalni sekretar NATO-a, pokušao je ublažiti prijetnje Trumpa ponudivši da dopusti savezu da poveća svoju prisutnost na Arktiku.

"Potpuno je jasno da je Trump u pravu kada je u pitanju visoki sjever, da moramo učiniti više", rekao je gospodin Rutte ranije ove sedmice.