NATO upozorio: Rusija bi mogla ugroziti podmorske internet kablove, tu smo najranjiviji
David Cattler, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za obavještajne poslove i sigurnost, rekao je novinarima da Rusija "aktivno mapira" infrastrukturu ukrajinskih saveznika i na kopnu i na morskom dnu.
Moskovske vojne i civilne obavještajne službe imale su "značajne resurse" koje je Vladimir Putin mogao rasporediti za nadzor infrastrukture, "uključujući korištenje civilnih brodova i takozvanih špijunskih brodova", dodao je Cattler.
Prijetnja koja je predstavljala podmorske gasovode koji snabdijevaju Evropu bila je oštro izložena sabotažom plinovoda Sjeverni tok na Baltiku prošlog septembra. Cattler je rekao da su podmorski kablovi koji prenose 95 posto internetskog prometa također potencijalno ugroženi.
"Vidimo značajan rizik da bi kritična infrastruktura u Evropi i potencijalno Sjevernoj Americi mogla biti na meti Rusije u sklopu njenog rata protiv Ukrajine", rekao je Cattler.
Istakao je da su Rusi aktivniji nego što su bili godinama ranije.
"Njihove patrole u Atlantiku i širom Atlantika većinu vremena su na višem nivou nego što smo vidjeli posljednjih godina", kazao je Cattler..
Ruski brodovi su također "preuzimali veći rizik" u Baltičkom i Sjevernom moru, dodao je.
Nakon eksplozija Sjevernog toka, koje su predmet istraga u tri različite zemlje, NATO je uspostavio novu "ćeliju" u svom sjedištu u Briselu radi koordinacije napora u zaštiti podmorske infrastrukture. Nijedna od istraga još nije zaključila ko je odgovoran za napad, ali prvobitna sumnja zapadnih vlada pala je na Rusiju.
Danske vlasti su prošle sedmice potvrdile da su vidjeli brod ruske mornarice s podmornicom u blizini naftovoda četiri dana prije eksplozija u septembru prošle godine.
Šef nove ćelije, general-pukovnik Hans-Werner Wiermann rekao je da je incident u Sjevernom toku pokazao "jasnu i sadašnju opasnost s kojom se suočava naša kritična podmorska infrastruktura".
Oslanjanje Zapada na takvu infrastrukturu samo raste, dodao je Wiermann, s porastom protoka podataka kroz podmorske kablove i prelaskom na zelenu energiju koju pokreće priobalni vjetar koji zahtijeva više električne energije za transport do obale duž morskog dna.
Zemlje NATO-a pojačale su pomorske patrole kao odgovor na povećanu prijetnju, dodao je Wiermann, a vojska bliže koordinira sa infrastrukturnim operaterima u privatnom sektoru radi jačanja sigurnosti.
"Pojačali smo našu budnost i aktivnosti nadzora. Značajno smo povećali broj brodova koji patroliraju Sjevernim i Baltičkim morem. Ali moramo učiniti više", rekao je.
Norveška, koja je prošle godine zamijenila Rusiju kao najveći jedini dobavljač plina u Evropi, rekla je da "pomno" prati rusku aktivnost u svojim vodama, u kojima se nalaze desetine plinskih i naftnih platformi i cjevovoda od vitalnog značaja za opskrbu energijom Evrope. Premijer Jonas Gahr Store rekao je za POLITICO prošle sedmice da Rusija "pokazuje spremnost da preuzme više rizika" svojim pomorskim aktivnostima u regionu.
Cattler je rekao da bi napade na infrastrukturu Moskva mogla posmatrati kao način da "poremeti život Zapada i dobije polugu nad onim nacijama koje pružaju podršku Ukrajini".
"Kada sada pogledate dokaze o njihovim aktivnostima, mjesta na kojima vrše istraživanja, prekrivena ovom kritičnom podmorskom infrastrukturom možete vidjeti da barem signaliziraju da imaju namjeru i sposobnost da preduzmu akciju u ovoj domeni ako oni biraju", rekao je.
Internet kablovi se vide kao ključna ranjivost infrastrukture.
"Malo ljudi je svjesno koliko smo kolektivno ovisni o ograničenom broju optičkih kablova koji formiraju kičmu interneta i elektronski povezuju naše kontinente", rekao je Cattler, dodajući da u svijetu postoji samo oko 400 podmorskih kablova za internet prijenos – i polovina bi se mogla označiti kao "kritična".
"Sve u svemu, svaki dan obavljaju finansijske transakcije u vrijednosti od 10 biliona dolara," rekao je.
"Ovi kablovi su zaista ekonomski oslonac", dodao je.
