Uvijek tu u pravi čas

Nekome rat, nekome brat: Kako je Netanyahu najbolje prijatelje pronašao u haosu i tenzijama

Benjamin Netanyahu (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Benjamin Netanyahu (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Piše: V. Karić
11.04.2023. u 08:34

Posljednjih nekoliko mjeseci područje Izraela, a i u širem kontekstu Bliskog istoka, nalazi se u konstantnim turbulencijama. Procesi koji počnu iz jednog grada, a sve zbog jedne odluke, vrlo brzo poput virusa zahvate cijelu državu, a zatim se prošire i na šire područje što u slučaju Bliskog istoka uvijek znači i haos.

Uzevši u obzir historiju tog prostora i dešavanja koja se tiču Izraelaca i Palestinaca nije ni čudo što gotovo uvijek nemiri krenu sa ovog prostora. Međutim, turbulencijama gotovo uvijek prethode određene odluke koje služe kao svojevrsna priprema terena za eskalaciju tenzija.

Iako su nemiri sigurnosni izazov za sve strukture, uključujući i političare, ukoliko se analiziraju događaji iz prethodnih godina, čovjek koji iz ovakvih događaja uvijek izvuče korist za sebe definitivno je premijer države Benjamin Netanyahu.

Povratak praćen velikim nezadovoljstvom građana

Od decembra 2022. godine, Benjamin Netanyahu i vladajuća stranka Likud ponovno su postali oni koji vedre i oblače u institucijama Izraela.

Nakon gubitka vlasti 2021. godine, Likud se povukao u defanzivu te je čekao novu priliku za vraćanje u vlast. Zbog izuzetno kompleksne strukture prethodne vlasti, a koju su činile kako stranke desnice tako i stranke ljevice, već tokom ljeta 2022. godine postalo je vidljivo kako će izraelska politička scena doživjeti promjene.

Nakon izbora, Netanyahu je pristupio formiranju vlasti, a već se tada moglo predvidjeti kako će izraelska vlada biti znatno drugačije strukture u odnosu na prethodnu. Pregovore je vodio sa desničarima i političarima poznatim po brojnim ekstremističkim idejama te je u njima vidio partnere koji će mu omogućiti savršeni povratak u vlast.

Desničari preuzeli vlast u Izraelu (Foto: EPA-EFE)
Desničari preuzeli vlast u Izraelu (Foto: EPA-EFE)

Međutim, nakon uspostavljanja vlade koja je ocijenjena kao najviše desno orijentirana još od formiranja države, za Netanyahua su uslijedili problemi.

Ekstremistički dijelovi koalicije tražili su od Netanyahua usvajanje kontroverznih zakona koji se tiču sigurnosnog sistema Izraela, a najviše polemike izazvala je najavljena reforma pravosudnog sistema kojom bi se značajno smanjile ovlasti Vrhovnog suda i suštinski jednim dijelom sudska vlast prenijela u parlament.

Stotine hiljada građana protiv vlasti Netanyahua (Foto: EPA-EFE)
Stotine hiljada građana protiv vlasti Netanyahua (Foto: EPA-EFE)

Kao nikada do tada, građani su shvatili da su najavljene reforme zapravo uvod u suzbijanje demokratskih temelja Izraela. Stotine hiljada građana izašlo je na ulice Tel Aviva, Jerusalema i drugih gradova te su uz podršku opozicionih snaga izrazili svoje nezadovoljstvo najavama reformi koje su ocijenjene kao čin svojstven autokratijama, a ne državi kakva je Izrael.

Iz sedmice u sedmicu, građani su se okupljali u sve većem broju, a jedna od onih koja je osjetila gnjev građana bila je i supruga Benjamina Netanyahua koju su demonstranti okružili kada su vidjeli da se u jeku protesta nalazi u frizerskom salonu, potpuno nezainteresovana i neopterećena situacijom u kojoj se nalazi država.

Pritisak na izraelsko rukovodstvo također je rastao, a da ne gledaju blagonaklono na reforme i smjer kojim se kreće izraelska vlada pokazali su i zvaničnici Sjedinjenih Američkih Država koji su poručili da izraelska vlast mora postići konsenzus o ovom ključnom pitanju.

U novoj vladi Netanyahu mora praviti ustupke za desničare (Foto: EPA-EFE)
U novoj vladi Netanyahu mora praviti ustupke za desničare (Foto: EPA-EFE)

"Pronalaženje konsenzusa je najbolji put naprijed. Najvažnija stvar je osigurati da nešto bude prihvaćeno te da traje i da je izdržljivo", rekao je državni sekretar SAD-a Antony Blinken.

Iako je nakon velikog pritiska Netanyahu odložio (do ljeta) usvajanje zakona o reformi pravosuđa, činjenica je da je zakon prošao prvo čitanje u izraelskom Knessetu. S obzirom na to da koalicija koja vodi državu ima većinu, za očekivati je kako će i drugo te treće čitanje proći bez većih problema i da će zakon kad-tad biti usvojen.

Zbog toga, u izraelskim medijima, ali i u javnosti, priča o reformi pravosuđa i dalje živi. Građani traže ostavku Netanyahua, desničarskih ministara, a mnogi sa zabrinutošću promatraju pravac u kojem se Izrael trenutno kreće.

Međutim, baš tada, može se reći i pet do 12 za izraelskog premijera, dogodili su se veliki neredi što iz dana u dan poprima sve veći potencijal za veći regionalni sukob.

Nove tenzije sa Palestincima mogle bi prerasti u regionalni sukob (Foto: EPA-EFE)
Nove tenzije sa Palestincima mogle bi prerasti u regionalni sukob (Foto: EPA-EFE)

U jeku blagdana, kada su tenzije u Izraelu na maksimumu, izraelska policija upala je u kompleks džamije Al-Aqsa te je napala vjernike koji su se nalazili unutra.

Nije mnogo trebalo da se taj val nasilja proširi i na ostatak izraelske i palestinske teritorije. Hamas je reagovao raketiranjem južnog dijela Izraela iz Pojasa Gaze, a napadi su uslijedili i sa teritorija Libana, ali i Sirije čime se situacija na Bliskom istoku značajno zakomplikovala.

Strasti su se po ko zna koji put probudile, a desničarska retorika ponovno je stigla u prvi plan. Desničari u Izraelu organizuju marševe prema Zapadnoj obali, a o sistemskim reformama koje su najavljene gotovo da niko i ne priča. Iako je Netanyahu i dalje u fokusu zbog svoje pozicije, evidentno je kako su posljednja dešavanja na teritoriji Izraela i Palestine pažnju javnosti značajno preusmjerili na "stare rane" što će premijer Izraela, kao i uvijek, pokušati dobro iskoristiti.

Deja vu iz 2021. godine

Ranije dok je obavljao poziciju premijera Izraela, Benjamin Netanyahu se također nalazio u sličnoj situaciji. Posljednju godinu prethodnog mandata, tačnije 2021. godine, intenzivirali su se sudski procesi u kojima je Netanyahu bio prvoosumnjičeni u nekoliko procesa koji su uključivali korupciju, trgovinu utjecajem i niz drugih djela.

U tom periodu, također su pokrenuti protesti širom Izraela na kojima je prisustvovalo nekoliko hiljada demonstranata. Građani su tražili od Netanyahua da podnese ostavku, a protesti su se organizovali i u neposrednoj blizini rezidencije u kojoj premijer boravi.

Dok je premijer Izraela u tim danima bio u fokusu javnosti, na Zapadnoj obali, ali i u Jerusalemu uslijedili su incidenti i protjerivanja palestinskih porodica iz naselja Sheikh Jarrah što je ponovno uzburkalo duhove.

Hoće li Netanyahu kroz haos ponovo skrenuti pažnju sa sebe? (Foto: EPA-EFE)
Hoće li Netanyahu kroz haos ponovo skrenuti pažnju sa sebe? (Foto: EPA-EFE)

Nakon toga, scenarij je bio poprilično lako predvidjeti. Hamas je ispalio nekoliko raketa prema Izraelu, vojska ove države je uzvratila, a situacija je eskalirala u otvoreni sukob u kojem su danima bombardovani civilni i drugi objekti u Pojasu Gaze.

Baš kao i tokom nereda u ovoj godini, priča o Netanyahuovom suđenju tada je sklonjena iz fokusa, a sigurnosni problemi ponovno su postali problem broj 1 u Izraelu.

Iako bi krajnje neozbiljno bilo tvrditi da Netanyahu probleme u državi "režira" kako bi popravio svoj ugled ili jednostavno skrenuo pažnju sa drugih problema, činjenica je kako u Izraelu postoje i oni ljudi koji iz haosa, kakav često zna biti u ovoj državi, znaju izvući najbolje za sebe.

Jedan od takvih je i Benjamin Netanyahu, čovjek koji svaki haos u kojem su direktno ugroženi životi građana koristi i kao priliku da pažnju skrene sa sebe i kontroverznih odluka. Međutim, za razliku od prošlog puta, čini se kako su živci građana znatno tanji i pitanje je koliko će eskalacija na regionalnom nivou uspjeti zamaskirati loše odluke vlade koje bi mogle ugroziti i opstanak same države.

10