Netanyahu ponovo crta karte Bliskog istoka: Sada bi mogao dobiti i podršku Trumpa?
Netanyahu, prvi strani lider koji posjećuje Trumpa od njegove inauguracije prošlog mjeseca, odlazi dok šestosedmično primirje u Gazi i dalje traje, a pregovori o drugoj fazi trebali bi početi ove sedmice.
"Odluke koje smo donijeli u ratu već su promijenile lice Bliskog istoka. Naše odluke i hrabrost naših vojnika preoblikovali su kartu. Ali vjerujem da, blisko sarađujući s predsjednikom Trumpom, možemo je dodatno preoblikovati i to na bolje", rekao je Netanyahu.
Tokom svog prethodnog mandata, Trump je Netanyahuu donio niz uspjeha, uključujući premještanje američke ambasade u Jerusalim i potpisivanje Abrahamovih sporazuma, čime su normalizovani odnosi Izraela i nekoliko arapskih država, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Bahrein.
Nova Trumpova administracija uključuje nekoliko pro-izraelskih ličnosti koje se očekuje da će podržati širenje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i oduprijeti se međunarodnim pritiscima zbog rata u Gazi.
Moguće nove promjene
Osim primirja, očekuje se da će pregovori biti fokusirani na Saudijsku Arabiju i Iran, koji su prošle godine lansirali stotine projektila i dronova na Izrael.
Trump je 2018. godine napustio međunarodni nuklearni sporazum s Teheranom, a i on i Netanyahu su obećali da će spriječiti Iran da razvije nuklearno oružje. U međuvremenu, u Iranu rastu zabrinutosti da bi novi predsjednik mogao dati Netanyahuu zeleno svjetlo za napad na iranska nuklearna postrojenja.
Obojica lidera također su nastojali uključiti Saudijsku Arabiju u nove regionalne aranžmane na temelju Abrahamovih sporazuma, a Trump je izjavio da očekuje da će se Rijad priključiti. Saudijska Arabija je također obećala američki investicijski paket koji Trump želi povećati na bilion dolara.
Za Netanyahua, čija je međunarodna izolacija zbog rata u Gazi dodatno naglašena nalogom za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda (ICC) zbog optužbi za ratne zločine, ova posjeta je prilika da ojača svoje diplomatske reference u Washingtonu, koji je snažno osudio ICC.
Iako je bivši predsjednik Joe Biden podržavao Izrael tokom rata u Gazi, odnosi su često bili napeti, a Netanyahu nije posjetio Bijelu kuću otkako se krajem 2022. vratio na premijersku funkciju.
Različiti pritisci
Netanyahu također pokušava balansirati suprotstavljene pritiske unutar vlastite koalicije.
Nepokolebljivo izraelsko protivljenje bilo kakvom napretku ka palestinskoj državi, koje se dodatno učvrstilo nakon rata u Gazi, predstavlja potencijalnu prepreku sporazumu sa Saudijskom Arabijom, koja je ranije insistirala na dogovoru o barem nekakvom putu ka nezavisnoj Palestini.
Dogovor o primirju u Gazi, postignut uz posredovanje Trumpovog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa, također je naišao na snažan otpor tvrdolinijaša, koji tvrde da je okončao borbe prije nego što je Hamas konačno poražen.
Eldad Shavit, bivši obavještajni zvaničnik koji je radio u uredu premijera, rekao je da se čini kako Netanyahu balansira između Trumpovog pritiska da se pridržava primirja i domaće opozicije prema tom dogovoru.
"On želi biti siguran da je Trump na njegovoj strani, ali također želi osigurati da njegova vlada ne padne", rekao je Shavit.
Stvara se novi Bliski istok: Sirijski predsjednik Ahmed al-Sharaa stigao u Saudijsku Arabiju
