Netanyahu u novoj misiji: Hoće li dobiti "amin" od Trumpa za aneksiju Zapadne obale?
Iako su Netanyahu i Trump godinama imali bliske odnose, dinamika između njih mogla bi se promijeniti. Netanyahu u Washington dolazi u oslabljenoj političkoj poziciji, suočen s unutrašnjim pritiscima i padom popularnosti unutar Izraela. Njegova tvrdolinijaška politika prema Gazi nije dovela do potpunog ostvarenja vojnih ciljeva, a očekuje se da će Trump od njega tražiti fleksibilnost u postizanju dogovora o primirju.
Američki predsjednik želi okončati rat u Gazi kako bi se fokusirao na druge regionalne prioritete, uključujući normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije. Upravo zbog toga Netanyahu se suočava s dilemom – dok nastoji održati svoju koaliciju čvrstom, očekuje se da će se u Washingtonu suočiti s pritiscima da postigne sporazum koji bi uključivao oslobađanje izraelskih talaca i smanjenje vojnih aktivnosti u Gazi.
Hoće li Izrael nastaviti rat?
Pitanje budućnosti rata u Gazi bit će ključno u razgovorima. Neposredno prije odlaska u SAD, Netanyahu je odgodio slanje pregovaračkog tima u Katar, čekajući ishod sastanka s Trumpom. S jedne strane, američka administracija insistira na ubrzanju mirovnog procesa, dok s druge strane, Netanyahu oklijeva zbog pritisaka koje trpi unutar svoje vlade.
Trump želi što prije zaključiti dogovor koji bi omogućio izraelsko povlačenje iz Gaze, ali istovremeno su se pojavile kontroverzne ideje poput preseljenja palestinskog stanovništva iz Gaze, što se poklapa s ciljevima izraelske krajnje desnice. Iako je cilj američkog predsjednika eliminacija Hamasa s vlasti u Gazi, realizacija takvog plana ostaje upitna.
Naselja na Zapadnoj obali i moguća aneksija
Jedna od tema koja bi se mogla naći na dnevnom redu jest nastavak izgradnje izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i mogućnost njihove aneksije. Netanyahuova vlada agresivno povećava broj naselja, a istovremeno raste nasilje nad Palestincima.
Trumpova administracija dosad nije zauzela jasan stav o ovom pitanju, ali izraelska vlada otvoreno izražava ambiciju da anektira određene dijelove Zapadne obale. Ovo bi moglo biti problematično za američke planove normalizacije odnosa s arapskim zemljama, jer je malo vjerovatno da bi Saudijska Arabija podržala poteze koji bi dodatno narušili palestinska prava.
Izraelski premijer suočava se s rastućim unutrašnjim pritiscima, uključujući zahtjeve krajnje desnice da se rat u Gazi nastavi i prijetnje ultraortodoksnih političkih frakcija koje traže izmjene u vojnoj politici. Njegova politička sudbina uveliko ovisi o nastavku sukoba, jer bi primirje moglo oslabiti njegovu poziciju u koaliciji.
U isto vrijeme, Trump ne gleda blagonaklono na dugotrajni sukob koji narušava njegove diplomatske ambicije. Ako Netanyahu želi zadržati podršku Washingtona, morat će pokazati određenu spremnost na kompromis – ali je pitanje koliko će moći balansirati između međunarodnih zahtjeva i domaćih pritisaka.
Konačno, očekuje se da će se razgovarati o budućem upravljanju Gazom. Iako postoji konsenzus da Hamas treba biti uklonjen s vlasti, strategije za postizanje tog cilja razlikuju se. Dok Netanyahu preferira vojni pritisak, američka administracija razmatra alternativna rješenja, uključujući uključivanje Palestinske uprave u upravljanje ključnim prijelazima.
Izrael i dalje zadržava vojnu kontrolu nad određenim dijelovima Gaze, stvarajući tampon-zonu, ali dugoročno rješenje nije na vidiku. Trumpova administracija iznosi različite prijedloge, ali konkretan plan ostaje nejasan. U tom kontekstu, Netanyahu dolazi u Washington s neizvjesnim kartama u rukama – pokušavajući balansirati između američkih očekivanja, unutrašnjih političkih izazova i vlastitih ambicija.
Hiljade navijača u Mostaru i Ljubuškom priredilo vatren doček rukometašima Hrvatske
