Neven Kazazović: Rusi bi mogli napasti Ukrajinu s tri strane, ali čini se da diplomatija preuzima primat
"Nešto se događa na terenu. Ono što nije dobro jeste da su učestali incidenti prema Donbasu, čega posljednjih mjeseci nije bilo ili vrlo su bili vrlo sporadični, a sada su se utrostručili. To sve ne govori ništa dobro i na neki način kao da ti događaji najavljuju određeni vojni sukob. No mislim da je vojni sukob još malo vjerovatan, iako sam jutros pročitao da je ruske snage koje vježbaju u Bjelorusiji do daljnjeg tamo ostaju, što nije dobra vijest", kaže naš sagovornik.
Vojno-politički analitičar kaže da bi, ukoliko dođe do sukoba, Rusija mogla napasti sa tri strane. Iz Donbasa, odnosno Donjecka i Luganska, zatim sa Krima i iz Bjelorusije.
"Iz Bjelorusije Kijev je daleko samo 150 kilometara. Što se tiče napada iz Donbasa, ako su brojke kojima se barata tačne, a moram se ograditi jer niko ne zna tačno osim obavještajnih službi, broj vojnika koji se nalazi na istočnoj granici nije dovoljan za neki veliki napad, jer je odbrana uvijek o određenoj prednosti. Napad mora biti jači 2-3 puta od odbrane. Ali ne treba isključiti, ako dođe do rata, onda snage na istoku bi bile zadužene da vežu glavninu ukrajinskih snaga, a da ruske snage idu po drugim pravcima. I treće, Krim je jako naoružan i tu postoje dvije kombinacije. Tu je Azovsko more, dodatak Crnog mora, i tu Ukrajina ima svoj dio obale, ali kada trebaju proći njeni brodovi, prolaze kroz tjesnac koji kontrolišu Rusi.", kaže Kazazović.
Na pitanje kakav je omjer vojnika na istoku Ukrajine, Kazazović podsjeća da se baratalo ciframa od 80 do 150 hiljada vojnika Ukrajine.
"Ako odbrana ima, uslovno govoreći, 150 hiljada vojnika, onda bi napad morao imati najmanje 600-800 hiljada vojnika, a te vojske sada nema na istoku Ukrajine", kazao je.
Na pitanje koliko bi u slučaju sukoba bilo potrebno da Rusi prebace veliki broj vojnika na ukrajinski front, Kazazović kaže da bi ima trebalo 2-3 dana jer su izdvodili vojne vježbe u svim okruzima Rusije te da je veliki broj vojnika u određenoj polupripravnosti.
"Sada je rat nerava, umnožavaju se vijesti o incidentima, a to sve ne miriše na dobro. Amerikanci i dalje tvrde da Rusi spremaju napad, a Rusi tvrde da nemaju namjeru napasti. Stvari su i dalje na istom. No, Amerikanci još nisu odgovorili na ruske zahtjeve. I to je neki pokazatelj da situacija se nije nimalo promijenila, nego je ostala kakva jeste. A treća stvar, tu je nesretni sporazum iz Minska. Bila su dva, a u drugom za kojeg se tvrdi da je loše diplomatski napravljen, bi Ukrajina pristala da Donjeck i Lugansk imaju neku vrstu autonomije, ali u sastavu Ukrajine. Sada se negira taj sporazum iz Minska i traži se novi", rekao je.
Na pitanje da li bi se eventualni rat između Ukrajine i Rusije zadržao na tom području ili bi se proširio, Kazazović odgovara da Ukrajina ne može biti samo žarište nego pravo ratno područje.
"Ako bi došlo do rata, ne bi ostalo na jednoj ili dvije zemlje, nego bi se proširilo na druge, a tu su Balktičke zemlje, zatim Poljska, Moldavija, Rumunija, Bugarska… Ja već šest mjeseci tvrdim da se najviše plašim rata u Ukrajini zbog Bosne i Hercegovine. Veliko je pitanje kako bi se to sve reflektovalo na nas. To me sada brine, i ovo što je nedavno bilo u Mostaru odnosno mogućnost proglašenja trećeg entiteta, te prijetnje Dodika da ćemo danas vidjeti šta je Evropska unija. Podsjetit ćemo da se danas raspravlja o BiH te postoje informacija da neke zemlje EU neće podržati sankcije Miloradu Dodiku. Sve to skupa muti kompletnu situaciju u Evropi. Tu je i Sjeverni tok 2, tu su pitanja energenata, a zna se da Rusija godinama koristi Gazprom kao neku vrstu tajnog oružja. Situacija općenito nije dobra", zaključio je Vojno-politički analitičar Neven Kazazović.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
