New York Times: Trump će pokušati "kupiti" Grenlanđane, vojna intervencija nije opcija
Plan uključuje angažman više ministarstava kako bi se ostvarila Trumpova višegodišnja nastojanja da prisvoji Grenland. Veličina Grenlanda, više od dva miliona kvadratnih kilometara, također nudi Trumpu, nekadašnjem građevinskom investitoru na Manhattanu, priliku da zaključi jedan od najvećih poslova s nekretninama u historiji.
Danski dužnosnici tvrde da ostrvo s malim brojem stanovnika nije na prodaju i da se ne može anektirati. No Trump je jasno dao do znanja da je odlučan preuzeti kontrolu nad Grenlandom., prenosi NYT.
"Trebamo Grenland zbog nacionalne sigurnosti, pa čak i međunarodne sigurnosti. Surađujemo sa svima kako bismo ga preuzeli. Dobit ćemo ga na ovaj ili onaj način", rekao je u martu u Kongresu.
Uprkos Trumpovim aluzijama na moguću upotrebu sile, Vijeće za nacionalnu sigurnost nikada nije ozbiljno razmatralo vojne opcije, rekao je jedan anonimni izvor iz Washingtona.
Umjesto toga, politika se usredotočuje na uvjeravanje umjesto prisilu, uz PR kampanju s ciljem da se uvjeri 57.000 stanovnika Grenlanda da sami zatraže priključenje SAD-u. Trumpovi savjetnici razgovarali su o kampanji na društvenim mrežama kako bi uticali na javno mnijenje na ostrvu.
Američka kampanja uključivat će i neočekivan apel na zajedničko naslijeđe Grenlanđana s autohtonim Inuitima s Aljaske, udaljene gotovo 4.000 kilometara. Grenlandsko stanovništvo potječe od ljudi koji su prije više stoljeća migrirali iz Aljaske, a službeni jezik potječe od inuitskih dijalekata u arktičkoj Kanadi.
Trumpova administracija također proučava finansijske poticaje za Grenlanđane, uključujući mogućnost zamjene 600 miliona dolara subvencija koje Danska daje otoku s godišnjom isplatom od oko 10.000 dolara po stanovniku.
Neki analitičari tvrde da ideja o aneksiji Grenlanda ili barem razvijanju znatno bližih veza nije toliko apsurdna koliko se čini. I to ponajviše zbog klimatskih promjena zbog kojih resursima bogata područja postaju komercijalno isplativa. Globalno zagrijavanje također je otvorilo nove pomorske rute kroz Arktik za komercijalnu plovidbu, ali i za kineske i ruske vojne brodove.
