Nikada intenzivniji pomorski sukobi Kine i Filipina: Amerika kritikovala agresivno ponašanje
Peking je potvrdio vlasništvo nad gotovo cijelim plovnim putem uprkos presudi međunarodnog suda. Stoga tvrdi da je više od 80 posto suverena teritorija Kine.
Kina gradi vještačka ostrva da bi uspostavila vojne baze
Unatoč presudi Međunarodnog suda u Hagu koji je 2016. godine presudio u korist Filipina kada je zaključio da Kina nema pravnu osnovu da traži historijska prava na veći dio Južnog kineskog mora, ona ne odustaje od svojih interesa.
U protekle dvije decenije, Kina je zauzela brojne grebene daleko od svoje obale preko Južnog kineskog mora, izgrađujući vojne instalacije, uključujući piste i luke. Kina šalje bagere da grade vještačka ostrva dovoljno velika za pristanište ratnih brodova.
Konkurentni podnosioci zahtjeva, kao što su Filipini, kažu da takvi postupci narušavaju njihov suverenitet i krše pomorski zakon.
Šta žele Sjedinjene Američke Države?
Sjedinjene Američke Države, također, redovno šalju svoje mornaričke razarače u operacije slobode plovidbe u blizini spornih ostrva, što dovodi do bojazni da bi Južno kinesko more moglo postati žarište između dvije supersile.
SAD ne polažu pravo na Južno kinesko more, ali kažu da su vode ključne za njihov nacionalni interes da garantuje slobodu mora širom svijeta.
Američka mornarica redovno provodi operacije slobode plovidbe (FONOP) u Južnom kineskom moru, rekavši da SAD "brani pravo svake nacije da leti, plovi i djeluje gdje god to međunarodno pravo dozvoljava". Peking osuđuje takve operacije kao nezakonite.
Filipinska obalna straža kaže da je i dalje predana poštovanju međunarodnog prava i zaštiti prava Filipina u njihovim teritorijalnim vodama.
SAD kritikovale agresivnost Kine
Američki State Department je saopštio da akcije Kine u Južnom kineskom moru potkopavaju regionalnu stabilnost. Izjava je uslijedila nakon nedavnog pomorskog incidenta u kojem su učestvovala filipinska i kineska plovila.
Analitičari su upozorili da su sukobi tokom vikenda bili najintenzivniji između filipinskih i kineskih brodova godinama predviđajući da će doći do eskalacije tenzija.
Song Zhongping, analitičar i bivši oficir kineske vojske, rekao je da podrška SAD-a Filipinima čini Filipine ohrabrenim da provociraju Kinu, što je pogoršavalo tenzije.
Posljedni sukob: Čije je plovilo "iznenada" promijenilo smjer
Filipinska obalska straža saopćila je u nedjelju da je brod kineske obalske straže napao vodenim topovima tri filipinska čamca u Južnom kineskom moru i sudario se s jednim plovilom, uzrokujući oštećenje motora.
Ovaj najnoviji sukob između kineskih i filipinskih brodova u spornim vodama Južnog kineskog mora dogodio se u blizini Second Thomas Shoala na ostrvima Spratly, gdje Filipini održavaju malu ispostavu na prizemljenom mornaričkom brodu.
Čamci za opskrbu filipinske mornarice s pratnjom filipinske obalske straže bili su u misiji snabdijevanja da isporuče hranu i druge zalihe trupama stacioniranim na plićaku.
Kineska obalska straža rekla je da se filipinski brod "namjerno" sudario s njihovim brodom nakon što je ignorisao nekoliko upozorenja.
Filipinski brod "iznenada je promijenio smjer na neprofesionalan, opasan način, namjerno se sudario s našom obalskom stražom", navodi se u saopćenju kineske obalne straže.
Nekoliko sati prije incidenta u nedjelju, grupa od 40 plovila ukrcala se sa zapadnog filipinskog ostrva Palawan u civilnu misiju u Spratlys kako bi obezbijedila hranu i druge zalihe trupama stacioniranim na Drugom Thomas Shoalu, zajedno s isticanjem teritorijalnih pretenzija Filipina u Južno kinesko more.
Organizatori su rekli da su u božićnom konvoju" bili ribari, omladinski lideri i članovi grupa civilnog društva. Međutim, organizatori su rekli da je konvoj preusmjeren nakon sudara da ide direktno na ostrvo Nanšan koji drže Filipini, gdje će biti ostavljene zalihe i donacije.
Filipini ohrabreni vezom sa Amerikom
Odnosi između Filipina i Kine su narušeni pod predsjednikom Ferdinandom Marcosom, koji je nastojao poboljšati veze s tradicionalnim saveznikom Washingtonom i produbiti odbrambenu saradnju u regiji, istovremeno odbijajući kineske akcije u Južnom kineskom moru.
To je u suprotnosti s pristupom bivšeg predsjednika Rodriga Dutertea, koji je ostavio po strani pomorske sporove s Pekingom u zamjenu za obećanja o kineskim investicijama.
"Niko osim Filipina nema legitimno pravo ili zakonsku osnovu da djeluje bilo gdje u Zapadnom filipinskom moru. Ilegalno prisustvo u našim vodama i opasne akcije protiv naših građana je otvoreno i očito kršenje međunarodnog prava i međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", akcentirao je Marcos.
Dakako, neosporena je važnost koju ima Južno kinesko more s tim da sadrži neke od najvažnijih svjetskih brodskih puteva, oko kojih nadmetanje različitih interesa ne prestaje da slabi.
