Nizozemska je među posljednjima ukinula ropstvo, a danas je uputila izvinjenje za trgovinu robovima
Tokom današnjeg obraćanja u nacionalnom arhivu u Hagu istakao je da se prošlost ne može izbrisati, već da se samo može suočiti s njom. Prema njegovim riječima, Nizozemska je stoljećima omogućavala, poticala i profitirala od ropstva.
"Ljudi su bili komodifikovani, eksploatisani i njima je trgovano uime nizozemske države. Tačno je da niko živ danas ne nosi ličnu krivicu za ropstvo. No, Nizozemska je odgovorna za veliku patnju onih koji su bili porobljeni i njihovih potomaka. Uime nizozemske vlade danas se izvinjavam za dosadašnje postupke Nizozemske", poručio je Rutte.
Kako piše list Guardian, izvinjenje je uslijedilo nakon što su nizozemski ministari posjetili sedam bivših kolonija u južnoj Americi i na Karibima. To su dijelovi svijeta koji su prošli kroz veliku patnju tokom 250 godina trgovine robovima zbog koje je Nizozemska imala "zlatno doba".
Rutteovo izvinjenje se desilo nakon zaključka nacionalnog savjetodavnog odbora koji je formiran nakon ubistva afroamerikanca Georgea Flodyda 2020. u Sjedinjenim Američkim Državama. Odbor je zaključio da je nizozemsko učešće u trgovini robovima zločin protiv čovječnosti te da se ova zemlja zbog toga mora zvanično izviniti i omogućiti finansijsku odštetu. Vlada je isključila mogućnost finansijske odštete, ali će osnovati obrazovni fond od 200 miliona eura.
Zvanično izvinjenje je izazvalo kontroverze, a potomci ljudi koji su bili robovi su ga kritikovali. Tvrde da ih Nizozemska uopće nije konsultovala po ovom pitanju te da i to pokazuje da kolonijalni stavovi i dalje postoje. Poručili su da je izvinjenje trebao uputiti nizozemski kralj Wiliem-Alexander, i to u bivšoj koloniji Surinam u kojoj će 1. jula sljedeće godine biti obilježeno 150 godina od kraja ropstva. S druge strane, Rutte je istakao da je izbor pravog trenutka za izvinjenje "komplikovana stvar" i da "ne postoji pravo vrijeme za sve".
Ropstvo je u svim nizozemskim prekomorskim teritorijama zvanično ukinuto 1. jula 1863. i time je ova država postala jedna od posljednjih koja je zabranila ropstvo. No, trebalo je da prođe još 10 godina da se ropstvo okonča i u Surinamu.
Premijerka karipskog Sint Maartena, koji je dio Kraljevine Nizozemske, Silveria Jacobs je izjavila za nizozemske medije da ovaj otok neće prihvatiti izvinjenje sve dok "naš savjetodavni komitet ne raspravi o tome".
Nizozemskoj je bilo potrebno dugo vremena da se suoči s kolonijalnom prošlošću. Ovaj dio historije je tek od 2006. u nastavnim planovima i programima. Procjena historičara je da su nizozemski trgovci robovima na vrhuncu Kraljevine Nizozemske, od 16. do 17. stoljeća isporučivali do 600.000 porobljenih Afrikanaca u južnoameričke i karipske kolonije, kao i u Južnu Afriku, istočnu Indiju i Indoneziju. Smatra se da je ropstvo 1770. činilo 10 posto BDP-a Nizozemske.
Izvinjenje nizozemskog premijera je upućeno nakon što se Danska 2018. izvinila Gani za kolonizaciju od 17. do 19. stoljeća te "najdubljeg žaljenja" belgijskog kralja Philippea Kongu iz juna ove godine. Nizozemski gradovi Amesterdam, Roterdam, Hag i Utreht su se pojedinačno izvinili zbog uloge u trgovini robovima. Vlada Nizozemske je ranije izrazila "duboko žaljenje", ali zvaničnog izvinjenja nije bilo. Premijer Rutte je najavio da će svaki juli od sljedeće godine biti mjesec sjećanja na robove, piše Guardian.
