Koaliciona vlada u Berlinu saopćila je prošle sedmice da će kontrole koje se već provode na njenim granicama s Austrijom, Poljskom, Češkom i Švicarskom biti proširene na Francusku, Luksemburg, Belgiju, Holandiju i Dansku.
Odluka je donesena nakon niza smrtonosnih napada nožem u kojima su osumnjičeni bili tražitelji azila.
Evropska šengenska zona bez pasoša, koja uključuje 25 zemalja Evropske unije plus četiri druge uključujući Švicarsku i Norvešku, omogućava slobodno kretanje bez graničnih provjera i smatra se jednim od najvećih dostignuća bloka.
Privremene provjere su dozvoljene u izuzetnim okolnostima kako bi se spriječile određene prijetnje unutrašnjoj sigurnosti ili javnoj politici. Osam članica ih trenutno nameće na odabranim granicama, navodeći povećane prijetnje od terorizma ili pritisak na kapacitete za azil.
"Isti pristup koji je odbačen"
Na ovu odluku su oštro reagovale, između ostalih, Mađarska i Poljska.
"Izgleda da oni koji su uvijek odbacivali naš pristup sada primjenjuju isti. Zanimljivo je kako nekoliko godina i migracijska kriza mogu promijeniti mišljenje", navodi se u saopćenju desno-populističke vlade u Budimpešti.
Poljska vlada optužila je Njemačku za jednostrano i nepravedno djelovanje po pitanju svojih "neprihvatljivih" planova za uvođenje privremenih kontrola u Schengenskoj zoni na kopnenim granicama sa svih svojih devet susjeda, što je, kako kažu u Varšavi, u suprotnosti s evropskim zakonodavstvom.
Poljski premijer Donald Tusk rekao je da je Njemačka uvela "de facto suspenziju Schengenskog sporazuma u velikim razmjerima".
Tusk ih je pozvao na "hitne konsultacije".
"Takve akcije su neprihvatljive s poljskog gledišta", naveo je on.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
